Dijametralno suprotno od silaznog trenda kamata u svijetu domaće banke u novom valu dižu kamatne stope na kredite. Nakon što je Hypo Alpe-Adria banka sredinom prosinca prva povisila kamate, korekciji se pridružila se i najveća Zagrebačka banka, povisivši cijene stambenih kredita u kunama sa 6,3 na čak osam posto, prosječno 0,5-postotnih bodova.

Iako brojke svima koji otplaćuju kredite već sada djeluju nestvarno crne, stručnjaci upozoravaju da bi kamatne stope mogle rasti osjetno iznad te granice: na stambene kredite do 9 posto, a na ostale potrošačke sve bliže zakonskoj granici od maksimalnih 14 posto. Stambeni krediti za mlade u eurima u Zabi su poskupili sa 6,5 na 7 posto, a standardni sa 7 na 7,5 posto. Krediti u švicarskim francima porasli su sa 6,3 na 6,8 posto (sa 5,8 na 6,3 posto za mlade). Najšokantniji novogodišnji dar čeka klijente koji su stambene kredite podigli u kunama; ti su krediti poskupili drastično sa 6,3 na 8 posto godišnje zbog čega je Zaba ponudila konverziju u druge valute bez naknade. Osim stambenih korigiraju se i kamate na gotovinske kredite koje će iznositi do 10,2 te autokredite u francima sa 6,55 na 6,95 posto (6,5 na 8,25 posto u kunama). Nove kamate koje u Zabi objašnjavaju “isključivo porastom cijene izvora financiranja” obračunavat će se već od prvog siječnja, a nepromijeni ostaju jedino uvjeti studentskih i umirovljeničkih kredita.

Kunski izvori
“Kamate na stambene kredite mogle bi porasti i do devet posto”, prognozira nekadašnji član Savjeta Hrvatske narodne banke, konzultant Damir Novotny. Svoje procjene tumači činjenicom da je rizičnost stambenih kredita osjetno porasla zahvaljujući destabilizaciji i padu cijena na tržištu nekretnina. “Treba imati na umu da su se jesenas zbog uvjeta na međunarodnim tržištima novca banke okrenule refinanciranju na domaćem tržištu i kunskim izvorima. Tada su, ponukane konkurencijom, banke nudile kamatne akcije na štedne depozite kako bi privukle štednju pa je sadašnji rast kamata na aktivu djelomična korekcija rasta troškova pasive”, kaže Novotny. Upozorava da je rast kamata na nove i odobrene kredite bankama izbor po načelu “manjeg zla”. Iako će više kamatne stope nekim klijentima poskupiti otplatu kredita do te mjere da će to ugroziti njihovo vraćanje i bankama stvoriti dodatan trošak, one su očito procijenile da je od neurednih platiša veća prijetnja njihovoj stabilnosti tržište nekretnina, slično kao i u SAD-u.

Bankarska logika
“Pad cijena nekretnina dovodi do realnog pada vrijednosti kolaterala, odnosno osiguranja stambenih kredita. U slučaju da se to dogodi banke su zbog regulative dužne povećavati rezervacije pa je rast kamata osiguranje da će imati dosta manevarskog prostora u povećanju prihoda”, objašnjava Novotny. Bankarska logika je jednostavna: čak i ako dođe do rasta rizika nenaplativih plasmana pa banke budu primorane otpisivati loše kredite, te će otpise raditi na teret povećanih prihoda, a ne vlastitoga kapitala. Drugim riječima, sve posljedice poremećaja na tržištu (od smanjene dostupnosti novca preko većih rizika nevraćanja kredita do skupljih izvora novca) banke će prevaliti na klijente koji su to unaprijed potpisali, pristajući da banka mijenja kamatnu stopu.