Kada je ovih dana broj otkaza zaposlenicima u svijetu dostigao gotovo svoj povijesni rekord, neki američki poslodavci iznalaze načine kako smanjitit troškove poslovanja bez otpuštanja. Uglavnom se radi o kozmetičkim promjena u tvrtki, a kao efikasniji način prepoznati su četverodnevni radni tjedan, neplaćeni godišnji i prisilni slobodni dani, a te mjere uključju i zamrzavanje plaća, smanjivanje mirovina te fleksibilno radno vrijeme. Poslodavci koji primjenjuju te mjere i dalje smanjuju troškove rada, ali zadržavaju radnu snagu.

Hrvatska pamet
Radi se o inicijativi koja je prošlog tjedna razmatrana i u Hrvatskoj. Naime, Ekonomsko vijeće predložilo je socijalnim partnerima da u slučajevima većih poremećaja u poslovanju zbog naglog i velikog gubitka tržišta predvide mogućnost ugovaranja kraćeg radnog tjedna kako bi se smanjili troškovi te u promijenjenim gospodarskim uvjetima očuvala radna mjesta. Istovremeno, analizirajući troškove rada i njihov utjecaj na konkurentnost hrvatskog gospodarstva, Ekonomsko vijeće predlaže socijalnim partnerima da se za kratkoročno razdoblje izmjenama Zakona o minimalnoj plaći za pojedine sektore omogući da kolektivnim ugovorima utvrde niže minimalne plaće kako bi se očuvala zaposlenost. O kraćivanju radnog tjedna razmišlaju i Slovenci. Kao prvi primjer smanjivanja troškova bez otkaza International Herald Tribune (IHT) navodi slučaj na američkom sveučilištu Brandeis University, na kojem je jednoglasno donesena odluka da se za 300 profesora i instruktora smanji plaća za jedan posto, što je pak omogućilo da nitko ne dobije otkaz.“Ovo je bilo simbolično smanjivanje s kojim nitko nije oštećen, a svejedno smo sačuvali nekoliko radnih mjesta. Za smjanjene se čak 30 posto ljudi javilo dobrovoljno te smo uštedjeli 100.000 USD čime smo zasigurno pomogli nekim ljudima”, kazao je tamošnji rektor William Flesch. Iako se ova tehnika ne može u potpunosti primijeniti na korporativni sektor, na Brandeisu smatraju da takvu logiku trebaju slijediti tvrtke na sve nepredvidljivijem globalnom tržištu. Neke od ovih taktika za rezanje troškova nisu sasvim primjenjive za ovo teško ekonomsko razdoblje. Ali, zbog posebnosti ove recesije, njezina naglog produbljivanja i promjene dinamike globalne ekonomije, došlo je do naglog rasta njihove popularnosti tijekom posljednjih mjesec dana. Mnoge multinacionalne tvrtke su napravile “kozmetičke promjene” u svom poslovanju, uključujući Dell, Cisco, Motorolu, Nevada Casinos, Hondu te Seattle Times. IHT pojašnjava da štednja uključuje i nužna otpuštanja, no da je Dell odlučio intenzivirati neplaćene godišnje odmore. I informatički div Cisco je odlučio uskladiti svoje poslovanje s novonastalim uvjetima uvođenjem četverodnevnog radnog tjedna. Istu praksu uveli su i u kockarskom Meki Las Vegasu gdje su Nevada Casinos također skratili radni tjedan.

Kozmetičke mjere
Jedan od najvećih svjetskih proizvođača mobilnih komunikacija, Motorola, odlučila je smanjiti plaće svojih zaposlenika kao način izlaska iz krize. Proizvođač automobila Honda je odlučila povećati produktivnost te uvela neplaćen volonterski rad, što je ipak više u praksi s japanskom nego zapadnom kulturom. Američki izdavač The Seattle Times odlučio se pak 500 svojih zaposlenika pustiti na neplaćeni dopust. Prema istraživanju konzultanta Watsona Wyatta, oko 23 posto američkih kompanija planira znatna otpuštanja tijekom 2009. godine, dok ih je istovremeno njih 26 posto kazalo da su takvi planovi napravljeni još u listopadu. Gotovo sve kompanije iz tog istraživanja su navele da će kozmetičkim mjerama pokušati sačuvati radna mjesta.