Unatoč strahovanjima da će zahvaljujući apetitima države poduzeća ostati bez sredstava za financiranje, iz banaka stižu umirujuće poruke kako će u idućoj godini nastaviti kreditirati gospodarstvo, a nove kreditne linije s inozemnim bankama osigurala je i Hrvatska banka za obnovu i razvoj.

Manjak novca
Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika (koji bi mogli podnijeti najveći udar krize) pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Petar Lovrić kaže: “Tek kada detaljno proučimo proračun i potrebe države vidjet ćemo koliko će bankama ostati novaca za kreditiranje gospodarstva, a to ćemo znati tek za dvadesetak dana.” Napominje da je teško egzaktno ocijeniti potrebe gospodarstva. “Najveća opasnost gospodarstvu neće biti toliko manjak novca, iako to nije zanemarivo, koliko mogućnost da pukne platni sustav”, smatra Lovrić i ogorčeno se pita “je li normalno da najveća kompanija u državi (Ina, op. a.) svoj izlaz iz krize najavi neplaćanjem svojim dobavljačima? To je legaliziranje anarhije”. Najveća domaća financijska institucija, Zagrebačka banka, na čelu s Franjom Lukovićem, planira za kredite malim i srednjim poduzetnicima, njih 90.000 s kojima posluje, odnosno njihovim projektima, osigurati 7,4 milijarde kuna. Prvenstveno će se kreditirati klijenti i deponenti banke, a fokus biti financiranje potreba za obrtnim kapitalom i podržavanje zaposlenosti, stav je Zagrebačke banke, koja bi prema najavama trebala financirati investicije radi novih zapošljavanja te investicije u povećanje produktivnosti postojećeg poslovanja. Zaba je također najavila da će poduzetnicima koji se nađu u teškoćama zbog krize, “u svakom slučaju gdje postoji ekonomska perspektiva budućeg poslovanja, pružiti podrška i omogućiti produženje rokova plaćanja i reprograme, restrukturiranje i prilagodbu poslovnoj situaciji klijenta”. Iako se zasad ne zna koliko će kredita poduzetnici dobiti, pouzdano očekuju da će biti skuplji. “Zato ćemo se više oslanjati na Hamag koji bi trebao povećati jamstveni kapital sa 500 milijuna na jednu milijardu kuna“, kaže Lovrić.

Kreditne linije
Inače, HBOR je prošloga tjedna potpisao dva ugovora o kreditnim linijama za financiranje malog i srednjeg poduzetništva ukupne vrijednosti 65 milijuna eura. Pedeset milijuna eura dobit će od Razvojne banke vijeća Europe te dodatnih 15 milijuna eura od njemačke razvojne banke KfW za financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje. Oba kredita HBOR je dobio uz iste uvjete kao i prije. Osim tih kredita, HBOR je završio i pregovore s Europskom investicijskom bankom (EIB) za iznos od 200 milijuna eura.

podaci

Privatni sektor
Do kraja listopada banke su poduzećima plasirale 91,3 milijarde kuna. Najveći dio tog iznosa, čak 82,6 milijardi kuna, otišlo je privatnom sektoru, a 8,7 milijardi državnim tvrtkama

Državni sektor
U istom razdoblju 2007. gospodarstvo je dobilo 10-ak milijardi kuna kredita manje, 72,4 milijarde išlo je privatnicima, 8,7 milijardi državi