Končar grupa će ove godine ostvariti dobit od 112,1 milijun kuna, što je najbolji rezultat ove kompanije u prethodnih osamnaest godina. Predsjednik Uprave Končara Darinko Bago kazao je da je ova tvrtka spremno dočekala krizu te da ne očekuje velike padove. “Nitko nije otok, pa će se u idućem razdoblju kriza vjerojatno odraziti i na nas, prvenstveno zbog nelikvidnosti koja će uzrokovati kašnjenje plaćanja”, kazao je Bago u utorak na predbožićnom druženju s novinarima u Zagrebu.

Projekcija poslovanja
Procjenjuje se da će Končarev prihod na kraju ove godine dostići 2,8 milijardi kuna, što je gotovo 10 posto više nego tijekom 2007. godine. Bago je pojasnio da je Nadzorni odbor tvrtke dao projekciju poslovanja do 2013. godine prema kojoj se očekuje da će u idućih pet godina prihod i dobit biti održani na ovogodišnjoj razini. Naime, u Končaru smatraju da će ostvariti porast proizvodnje i izvoza, u nekim segmentima i 30 posto, no da će kriza i smanjene cijene utjecati da dobit ostane na okvirnoj razini iz 2008. godine. Najveći ovogodišnji prihod ostvaren je u sektoru Energetike i transporta, na koji otpada čak 82 posto prihoda. Uprava Končara posebno ističe činjenicu da je gotovo svaki drugi njihov proizvod plasiran u izvoz, na koji otpada 46 posto ukupne prodaje, u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Ovakav izvozni rezultat je 13 posto bolji nego u 2007. godini, a Bago očekuje da će uskoro postotak izvoza premašiti 50 posto ukupne prodaje. Najznačajnija izvozna tržišta Končar grupe su zemlje Europske unije na koje otpada 53 posto ukupnog izvoza, a slijede zemlje okruženja sa 25 posto, Bliski istok s pet posto te sve ostale zemlje s udjelom od 17 posto. “Kraj ove godine je mnogo bolji za kompaniju nego njezin početak, iako ni on nije bio loš. Već sada imamo ugovorenih poslova u vrijednosti 3,5 milijardi kuna, što je za dva posto više nego na početku godine”, kazao je Darinko Bago. U 2009. godini u Končaru planiraju dobit od 118,8 milijuna kuna uz ukupni prihod od 2,8 milijardi kuna, s četiri posto većim udjelom izvoza od onog u 2008. godini. Obnovljivi izvori energije, odnosno vjetroelektrane, ono je na što u Končaru najviše računaju. Probna vjetroelektrana snage 1 MW instalirana je u rujnu na lokaciji iznad Splita. Očekuje se da će svi potrebni testovi završiti do kraja siječnja 2009. godine, kada bi se krenulo s proizvodnjom i instalacijom još njih nekoliko. U Končaru napominju da ih ne zanima proizvodnja struje, no da će u prvo vrijeme preuzeti i taj dio posla na sebe dok se ne razvije hrvatsko tržište električne energije.

Niskopodni vlak
Bago pojašnjava da su vjetroelektrane gotovo u potpunosti hrvatski proizvod. “Za sada ne proizvodimo krilca za vjetroelektrane, ali nikad ne reci nikad. Sve ostalo se proizvodi ili u Končaru ili negdje drugdje u Hrvatskoj”, kazao je prvi čovjek Končara. U planu su elektrane od 1 MW, no u budućnosti se u Končaru namjeravaju okrenuti i snažnijim strojevima, kako već bude zahtijevalo tržište. Od sektora obnovljivih izvora energije u Končaru u idućem razdoblju očekuju najveći rast, posebno u izvozu.Osim vjetroelektrana, Končar u idućih pet godina namjerava ozbiljno poraditi na niskopodnom prigradskom vlaku. Za sada je potpisan sporazum sa Željeznicama Federacije BiH, a u suradnji s Gredeljem radi se i na sličnom vlaku za potrebe HŽ-a.

podaci

Preko vlaka do lokomotive
Predsjednik Uprave Končar grupe Darinko Bago kazao je na predbožićnom druženju s novinarima da će vrhunac tehnološkog napretka Končara biti razvoj vlastite lokomotive. Prema njegovim riječima, izgradnja niskopodnog vlaka je samo put do nje.

Prototip stroja
Lokomotiva, koju bi izgradio Končar, imala bi snagu 6 MW te postizala brzinu od 200 kilometara na sat. U zagrebačkom Končaru vjeruju da će do 2013. godine uspjeti napraviti projekt takve lokomotive, a najavljeno je da će se možda otići i korak dalje te prototip stroja na čijem razvoju počiva dio budućnosti ove kompanije.