Svjetska banka objavila je u srijedu nove prognoze koje ne nude optimizam u pogledu globalnoga gospodarskog rasta u idućoj godini. Banka tako predviđa usporavanje rasta svjetskoga gospodarstva s ovogodišnjih 2,5 posto na svega 0,9 posto u idućoj godini, dok će istodobno globalna trgovinska razmjena pasti za 2,1 posto s obzirom na to da se posljedice financijske krize sve jače osjećaju u razvijenim i zemljama u razvoju diljem svijeta.

Neizvjesne okolnosti
“Prognoze za svjetsko gospodarstvo znatno su pogoršane i globalno usporavanje bit će dalekosežnije i dublje nego što se prije prognoziralo”, stoji u priopćenju Svjetske banke. “Zbog nesolventnosti velikog broja banka i financijskih institucija u Sjedinjenim Državama i Europi, ali i zemljama u razvoju uvjeti financiranja drastično su otežani, tokovi kapitala prema zemljama u razvoju presušili su dok se tržišna kapitalizacija bitno smanjila”, kažu u Banci. U 2009. rast gospodarskih aktivnosti u zemljama u razvoju vjerojatno će usporiti s ovogodišnjih 7,9 na 4,5 posto. “Globalno gospodarstvo nalazi se na prekretnici, i to u tranziciji iz održiva razdoblja vrlo snažnoga gospodarskog rasta, predvođenog zemljama u razvoju, u razdoblje obilježeno velikim neizvjesnostima”, rekao je glavni ekonomist Svjetske banke Justin Lin. Unatoč snažnim mjerama koje su poduzele vlade, kojima se pokušava vratiti povjerenje u međunarodni bankarski sustav i tako odmrznuti kreditiranje, brojne zemlje suočavaju se s velikim poremećajima uključujući i valutne krize. “U takvim neizvjesnim okolnostima države moraju poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaustavile metež na svojim tržištima te ako je potrebno zatražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). MMF je dosad pružio asistenciju nekolicini zemalja koje su se našle u financijskim problemima, a Svjetska banka će nastojati pridonijeti kreditima i jamstvima vezanim uz razvojne i infrastrukturne projekte. “Stanovnici zemalja u razvoju našli su se na udaru dvaju vanjskih šokova – rasta cijena hrane i goriva nakon čega je uslijedila financijska kriza, koja je doduše primirila cijene sirovina, ali je zato zaprijetila masovnim otpuštanjima”, rekao je prvi čovjek Svjetske banke. Prema riječima Justina Lina neophodne su mjere smanjivanja utjecaja financijske krize na realnu ekonomiju slijedom čega je ta institucija za iduće tri godine pripremila 100 milijuna dolara namijenjenih zemljama u razvoju.

Poskupljuje nafta
U odvojenom izvješću Svjetske banke navodi se kako je došao kraj snažnom rastu cijena sirovina, čija je vrijednost u posljednjih pet godina skočila 130 posto. “U iduće tri godine cijena nafte vratit će se na razinu od 75 dolara za barel, dok će cijena hrane biti 60 posto viša u odnosu na 2003., no dvostruko niža u odnosu na ovogodišnju rekordnu razinu”, smatraju analitičari Svjetske banke. Prema njihovim prognozama potražnja za naftom smanjit će se iduće godine, a ni vrijednost sirovina na svjetskom tržištu neće se u skoroj budućnosti vratiti na rekordne razine. Amerikanci pak kažu kako će svjetska potražnja za naftom pasti ove i iduće godine, što su prve dvije godine pada potražnje u posljednjih 30 godina.