Gospodarski rast Hrvatske uvjetovan je s jedne strane inozemnom potražnjom i s druge strane domaćom potražnjom. S obzirom na i dalje malu inozemnu potražnju, imamo mali izvoz pa ostaje i nadalje dominantan utjecaj unutrašnje potražnje na naša gospodarska kretanja.

Od unutrašnje potražnje koju čine osobna potrošnja, državna potrošnja i investicije u kapital najveći utjecaj na gospodarska kretanja ima osobna potrošnja. Odmah iza osobne potrošnje, investicije s udjelom oko 30 posto u bruto domaćem proizvodu u posljednje tri godine bitno utječu na gospodarstvo Hrvatske, i to na dva načina. Prvo, svojim doprinosom u stvaranju nove vrijednosti – bruto domaćeg proizvoda, i, drugo, svojim utjecajem na buduća gospodarska kretanja jer su investicije jamstvo s jedne strane opstanka postojeće proizvodnje i s druge strane osiguravaju nove kapacitete, a time i povećanu proizvodnju. Poduzetnici (bez banaka i društava za osiguranja) u dugotrajnu su imovinu tijekom prvog polugodišta 2008. godine uložili 32,8 milijardi kuna, a to je za 5,7 posto više nego u istom razdoblju 2007. godine, što je iznimno bitno, napose kao preduvjet budućeg rasta proizvodnje. Veći broj poduzetnika nije u promatranom razdoblju ništa ulagao u svoju dugotrajnu imovinu, što pokazuju podaci iz šestomjesečnih statističkih izvještaja. Naime, od 83.104 poduzetnika samo je njih 33 posto u svojim statističkim izvještajima iskazalo ulaganja, a 67 posto nije iskazalo nikakva ulaganja. Od ukupno 27.501 investitora sto najvećih investitora uložilo je 16,8 milijardi kuna ili 51,1 posto što je više od polovice ukupnih ulaganja svih poduzetnika obveznika poreza na dobit. Najviše su investirali poduzetnici koji imaju sjedište poslovanja u Gradu Zagrebu, 17,8 milijardi kuna ili 54,4 posto ukupnih ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzetnika Hrvatske.

Privatni sektor najveći investitor
Najviše su kao i protekle godine u istom razdoblju investirali poduzetnici u privatnom vlasništvu. Od ukupnih investicija u dugotrajnu imovinu Hrvatske od 32,8 milijardi kuna poduzetnici u privatnom vlasništvu investirali su 25,7 milijardi kuna ili 78,2 posto. U istom razdoblju ulaganja poduzetnika u državnom vlasništvu bila su 4,2 milijarde kuna ili 12,9 posto. Poduzetnici zadružnog i mješovitog sektora uložili su u dugotrajnu imovinu 2,9 milijardi kuna ili 8,9 posto ukupnih ulaganja poduzetnika Hrvatske u dugotrajnu imovinu. Važno je istaknuti pozitivnu činjenicu da su poduzetnici privatnog sektora povećali ulaganja u dugotrajnu imovinu u prvih šest mjeseci 2008. godine prema istom razdoblju prethodne 2007. godine za 14,8 posto, dok su poduzetnici u državnom vlasništvu smanjili svoja ulaganja za 19,5 posto. Osnovni razlog smanjenja ulaganja kod poduzetnika u državnom vlasništvu je smanjenje investicija u cestogradnju.
Podaci o ulaganjima u dugotrajnu imovinu prema veličini poduzetnika pokazuje da veliki poduzetnici kontinuirano ulažu i da izdvajaju za te namjene više novca od srednje velikih i malih poduzetnika. Tako je bilo i u prvom polugodištu 2008. godine. Veliki poduzetnici (njih 448, odnosno svega 0,6 posto od ukupnog broja poduzetnika) investirali su u dugotrajnu imovinu 16,6 milijardi kuna ili 50,6 posto ukupnih ulaganja, mali poduzetnici izdvojili su za dugotrajnu imovinu 11,6 milijardi kuna ili 35,3 posto, a srednje veliki investirali su 4,6 milijardi kuna ili 14,1 posto ukupnih investicija poduzetnika Hrvatske. Porast ulaganja u dugotrajnu imovinu malih poduzetnika od 14,7 posto i porast ulaganja velikih poduzetnika od 6,0 posto te smanjenje ulaganja u dugotrajnu imovinu srednjih poduzetnika za 12,5 posto rezultiralo je porastom ukupnih ulaganja svih poduzetnika za 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ohrabruje činjenica da mali poduzetnici sve više ulažu u svoj razvoj, odnosno da vrlo vjerojatno na to pozitivno utječe i čitav niz stimulativnih mjera

Povećana ulaganja u opremu
Posljednjih godina u strukturi ulaganja u dugotrajnu imovinu najviše se ulaže u niskogradnju te u opremu, kako domaću, tako i uvoznu. Tako je bilo i u prvom polugodištu 2008. Prema tehničkoj strukturi ulaganja, najviše je investirano u opremu, 43,8 posto ukupnih ulaganja poduzetnika u dugotrajnu imovinu, odnosno 14,4 milijarde kuna. Smanjena su ulaganja u ostale građevine, odnosno ceste za 2,2 posto. Poduzetnici su izdvojili za građevine 41,1 posto ukupnih ulaganja u dugotrajnu imovinu, odnosno 13,5 milijardi kuna (u stambene zgrade 0,7 milijardi kuna ili 2,1 posto, u ostale građevine 39,0 posto, odnosno 12,8 milijardi kuna, u čemu je najveći dio cestogradnja). U ostalu materijalnu imovinu poduzetnici su izdvojili 3,2 milijarde kuna ili 9,6 posto, a u nematerijalnu imovinu 1,8 milijardi kuna ili 5,4 posto ulaganja. Najviše su investirali poduzetnici iz djelatnosti poslovanja s nekretninama i poslovnih usluga. Podaci o investicijama prema djelatnosti investitora kao i u prethodnim razdobljima pokazuje da su najveća ulaganja koncentrirana kod investitora iz pet područja djelatnosti koji čine 71,3 posto ukupnih ulaganja. Najveća ulaganja u prvom polugodištu ostvarili su investitori s područja poslovanja nekretninama (5,2 milijarde kuna ili 15,9 posto ukupnih ulaganja), zatim oni iz područja trgovine (5 milijardi kuna ili 15,1 posto), iz građevinarstva (4,5 milijardi kuna ili 13,8 posto), iz prerađivačke industrije (4,4 milijarde kuna ili 13,5 posto) te s područja financijskog poslovanja (4,3 milijarde kuna ili 13,0 posto). U odnosu prema istom razdoblju lani kod investitora s područja djelatnosti poslovanja nekretninama i poslovnih usluga u prvih šest mjeseci ove godine smanjene su investicije za 16 posto, a i trgovina je smanjila investicije za 8,9 posto. Bez obzira na smanjenje ulaganja trgovci i poduzetnici koji se bave nekretninama i poslovnim uslugama i dalje su najveći investitori koji su imali 31 posto ukupnih ulaganja poduzetnika u dugotrajnu imovinu u prvom polugodištu 2008.

Zagreb vodeći
Budući da je najveći broj poduzetnika registriran (prema sjedištu uprave) u županiji Grad Zagreb, onda je logično da i najveći udio u ukupnim ulaganjima poduzetnika Hrvatske po županijama ima Grad Zagreb. Te investicije ostvarene su na cijelom području Hrvatske, a financirali su ih poduzetnici koji su registrirani u Gradu Zagrebu. Tako je bilo i u prvom polugodištu 2008. Od ukupnih 32,8 milijardi kuna, koliko su poduzetnici izdvojili za dugotrajnu imovinu, 17,8 milijardi kuna ili 54,4 posto izdvojili su poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu. Slijede investitori s područja Splitsko-dalmatinske županije sa svega 6,8 posto udjela.
(Poslovni dnevnik & Fina)