Skupština Hrvatske gospodarske komore pozitivno je odgovorila na zahtjev poslodavaca, sindikata i ministra financija Ivana Šukera da se gospodarstvu smanji davanje za Komoru. Na sjednici u utorak odlučeno je da će se komorski doprinos smanjiti za 25 posto, odnosno tvrtkama će se godišnja obveza doprinosa utvrditi tako da im se na prihod iz 2007. godine obračuna stopa od 0,0075 posto, umjesto dosadašnje stope od 0,01 posto.

Pad prihoda
Ta obveza potom se dijeli na dvanaest dijelova koje tvrtke Komori plaćaju mjesečno. Drugo davanje – članarina, koje je također obvezno za sve tvrtke, ostaje nepromijenjeno. To znači da će se mjesečno za male tvrtke i dalje obračunavati 55 kuna članarine, 1500 kuna za srednje i 5500 kuna za velike tvrtke. Smanjenje doprinosa odrazit će se i na prihode Komore, koji padaju za oko 8 posto. Točnije, ukupni prihodi HGK u 2009. biti će na razini od 246 milijuna kuna, od čega će se glavnina prikupiti od članarina i doprinosa, ukupno 219 milijuna kuna. Ove godine prihode HGK, nakon rebalansa, očekuje u visini od 267 milijuna kuna, a pri tom će se s naslova ove dvije obveze sliti 240 milijuna kuna. Manje sredstava u komorskoj blagajni povući će i racionalizaciju u trošenju, a kako je objasnio predsjednik HGK Nadan Vidošević, ona će najviše zahvatiti plaće za 588 zaposlenika. Plaće u dogovoru s predsjednikom sindikata neće rasti, već ostaju na razini od 79 milijuna kuna. Planirana nova predstavništva u inozemstvu i gradnja gospodarske diplomacije odgodit će se najranije za 2010. godinu. Racionalizacija se neće, poručio je Vidošević, odnositi i na ured HGK u Bruxellesu, te u regiji. Upravo u proboju na tržišta susjednih zemalja, na kojima bilježimo suficit i rast, a u što je HGK “krenula dok se puške još nisu ohladile”, Vidošević ističe ulogu koju Komora ima za hrvatsko gospodarstvo, koju neki dovode u pitanje.

Izazov državi
No, skupštinari HGK i Vidošević bacili su i rukavicu državi. Prvi smo povukli ovakav potez, idite za nama, poručili su. Što se tiče aktivnosti Komore u 2009. godini, Vidošević poručuje da se nastavlja akcija Kupujmo hrvatsko, problematiziranje negativnih demografskih trendova, a tražit će se konsenzus i o još nekim temama, prije svega investicija u infrastrukturu, vodu i tlo, te energetski sektor. Investicije u infrastrukturu treba po njemu zadržati, no ne kroz velike kapitalne objekte, već projekte u kojima će biti angažirane tisuće malih građevinara, dok bi veliki, uz partnerstvo s državom i potporu HBOR-a, poslove nalazili na međunarodnim tržištima. Ulaganjima u navodnjavanje i privođenje svrsi poljoprivednih površina kompenziralo bi se velik uvoz hrane i stvorilo osnove za izvoz, a geografski položaj zemlja mora iskoristiti i da postane energetski koridor.

ukratko

Obojeni pesimizam
Istraživanje o poslovnim očekivanjima u idućoj godini, koje je i ove godine proveo HAZU, pokazuje da i među poduzetnicima prevladava “obojeni pesimizam”. Manji gospodarski rast, naime, očekuje 74 posto anketiranih poduzetnika, dok ih 90 posto očekuje pogoršanje uvjeta za investiranje i poslovanje.
Vjera u kraj krize
Dašak optimizma unosi podatak kako čak 80 posto ispitanih gospodarstvenika vjeruje da će uspjeti u prevladavanju učinaka financijske krize. Nadalje, 40 posto ispitanika već ima i koristi plan za prevladavanje učinka krize, dok ih takve planove razrađuje još 34 posto.