Posljednjom repo aukcijom na kojoj je središnja banka u sustav ulila 3,54 milijarde uz fiksnih cijenu od 6 posto kuna tržište novca se stabiliziralo, a cijena prekonoćnih pozajmica pala je u petak na 3,15 posto s drastičnih 16,06 posto koliko je iznosila prvog dana prosinca.

Upitna stabilnost
Usprkos nedvojbenom olakšanju na tržištu novca svi se sudionici, banke, fondovi, stambene štedionice i osiguravatelji, pitaju koliko će ta stabilnost trajati. Osim burze koja se ne može nadati stabilizaciji pri tolikoj razini cijene novca, čak ni novčanim fondovima ta situacija ne odgovara: iako ostvaruju više prinose, smanjuje im se imovina jer su korporativni klijenti motiviraniji na samostalno ulaganje na tržištu novca. Visoke kamatne stope na novčanom tržištu poremetile su tijekove novca (i kapitala). U “normalnim” vremenima prinos na depozit u banci iznosi oko šest posto, a prosječan prinos na tržištu kapitala oko dvanaest posto. Logika takvog ulaganja je očita: prinosi na niskorizične depozite u bankama osjetno su niži od onih na burzi jer ulaganje u vrijednosne papire nosi veći rizik.

Visoki prinosi
Nedavno se pak na tržištu novca moglo dobiti i 16 posto prinosa na sredstva uložena na samo mjesec dana što je (uz cijeli dijapazon razloga pada burze) jedan od snažnijih argumenata da kapital zaobiđe burzu. “Bez trajne stabilizacije tržišta i smirivanja kamatnih stopa novca neće biti stabilizacije burze”, kratko kaže portfelj menadžerica VB Investa Ivana Barać. Osim burze kao izravne usputne žrtve visoka cijena novca pomalo paradoksalno pogodila je i novčane fondove koji jedini u fondovskoj industriji pozitivnim prinosima drže glavu iznad vode. “I novčanim fondovima odgovaraju niže kamatne stope jer (pre)visoka cijena potiče korporativne klijente da sami oročavaju sredstva na tržištu novca i time zarade više nego da su taj novac ulagali u novčane fondove. Visoke kamatne stope su dobre za prinos, ali loše za imovinu”, kaže Ivana Barać. Kako neslužbeno doznajemo iz fondovske industrije, mobilni operater VIP povukao je većinu svojih depozita iz novčanih fondova (čiji je prosječan prinos oko pet posto ove godine) i samostalno ulaže na tržištu novca, a njegov primjer nije usamljen. Na tržištu novca na kojem se domaćom valutom trguje na rok do najviše godinu dana, kamatna stope u posljednje vrijeme snažno su porasle. Primjerice, cijena prekonoćnih pozajmica u studenom je prosječno iznosila 17,4 posto, došavši i do 19,28 posto. “Prividno normaliziranje kamatnih stopa ponajbolje oslikava koliko su banke zavisne i pod utjecajem HNB-a koji solidarno može određivati nivo kamatnih stope”, stoji u posljednjoj dnevnoj analizi Raiffeisena. Na prethodnoj repo aukciji HNB je odbio 5,95 milijardi kuna ponuda uz stopu od 9 posto što je bila jasna demonstracija da neće tolerirati nagli rast tečaja. No problem leži u činjenici da čim HNB oslobodi dio likvidnosti, kamatne stope se spuste, ali tečaj kune poraste što potiče daljnje snažne deprecijacijske pritiske na domaću valutu, ono što HNB nipošto ne želi dopustiti. “Veliko je pitanje koliko će trajati trenutna stabilnost, no svi se nadaju da kamatne stope više neće rasti“, zaključuje Barać.