EN DE

Vidošević: Otvaranje ureda u Kninu, glavni projekt HGK

Autor: Marija Brnić
15. prosinac 2005. u 06:00
Podijeli članak —

Koliko će taj projekt stajati, ostaje nepoznato kao što nije dostupan ni podatak o cijelokupnom proračunu s kojim u sljedećoj godini raspolaže HGK

Otvaranje ureda u Kninu najznačajniji je projekt Hrvatske gospodarske komore u 2006. godini, istaknuo je na jučerašnjoj sjednici skupštine Komore njezin predsjednik Nadan Vidošević. Zašto ured HGK u Kninu, kad Komora svojim ustrojstvom preko dvadeset županijskih komora već pokriva to područje, na skupštini se jučer nije raspravljalo. Vidošević je kratko obrazložio kako i Komora uz brojne međunarodne organizacije želi biti prisutna na tom području od posebne državne skrbi. Koliki će financijski napor taj projekt predstavljati za HGK, ostaje nepoznato kao što uostalom nije dostupan ni podatak o cijelokupnom proračunu kojim u sljedećoj godini raspolaže HGK.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Osnažiti Bruxellski ured
Osim kninskog ureda, nove aktivnosti Vidošević najavljuje i za bruxellski ured HGK, koji bi u 2006. i godinama iza nje trebao dobiti puno veći značaj u radu Komore, a bit će i kadrovski osnažen. Vidošević je pozvao županijske komore da delegiraju svoje mlade stručnjake za usavršavanje u Bruxellesu. Za njih će, kazao je, biti osiguran stan u Bruxellesu, a osim učenja imat će i priliku ostvariti važne kontakte koji će biti baza za buduću infrastrukturu partnera Komore i gospodarstva.
Ističući kako je za jačanje gospodarstva nužna i nacionalna osviještenost, Vidošević je najavio kako će se akcija Kupujmo hrvatsko, koja je uspjela proteklih godina promijeniti svijest hrvatskih potrošača, nastaviti i u 2006. godini, a odlučan je i da će se održavati sve do posljednjeg dana dok Hrvatska ne uđe u EU, kada će se morati iznaći neki novi način afirmacije hrvatske proizvodnje.
Tijekom skupštine na kojoj su prezentirani ovogodišnji trendovi u gospodarstvu, uz procjenu da će porast BDP-a u 2005. godini iznositi tek oko 3,7 posto, više puta je ocijenjeno da je za brži rast nužno postaviti ciljeve dugoročnije ekonomske politike.

Otvaranje ureda u Kninu najznačajniji je projekt Hrvatske gospodarske komore u 2006. godini, istaknuo je na jučerašnjoj sjednici skupštine Komore njezin predsjednik Nadan Vidošević. Zašto ured HGK u Kninu, kad Komora svojim ustrojstvom preko dvadeset županijskih komora već pokriva to područje, na skupštini se jučer nije raspravljalo. Vidošević je kratko obrazložio kako i Komora uz brojne međunarodne organizacije želi biti prisutna na tom području od posebne državne skrbi. Koliki će financijski napor taj projekt predstavljati za HGK, ostaje nepoznato kao što uostalom nije dostupan ni podatak o cijelokupnom proračunu kojim u sljedećoj godini raspolaže HGK.

Osnažiti Bruxellski ured
Osim kninskog ureda, nove aktivnosti Vidošević najavljuje i za bruxellski ured HGK, koji bi u 2006. i godinama iza nje trebao dobiti puno veći značaj u radu Komore, a bit će i kadrovski osnažen. Vidošević je pozvao županijske komore da delegiraju svoje mlade stručnjake za usavršavanje u Bruxellesu. Za njih će, kazao je, biti osiguran stan u Bruxellesu, a osim učenja imat će i priliku ostvariti važne kontakte koji će biti baza za buduću infrastrukturu partnera Komore i gospodarstva.
Ističući kako je za jačanje gospodarstva nužna i nacionalna osviještenost, Vidošević je najavio kako će se akcija Kupujmo hrvatsko, koja je uspjela proteklih godina promijeniti svijest hrvatskih potrošača, nastaviti i u 2006. godini, a odlučan je i da će se održavati sve do posljednjeg dana dok Hrvatska ne uđe u EU, kada će se morati iznaći neki novi način afirmacije hrvatske proizvodnje.
Tijekom skupštine na kojoj su prezentirani ovogodišnji trendovi u gospodarstvu, uz procjenu da će porast BDP-a u 2005. godini iznositi tek oko 3,7 posto, više puta je ocijenjeno da je za brži rast nužno postaviti ciljeve dugoročnije ekonomske politike.

Pozitivni trendovi
Mnogi su trendovi u realnom sektoru, kako je ocijenila direktorica sektora za makroekonomske analize Jasna Belošević, pozitivni, ali to nije dostatno da bi se uz aktualnu monetarnu i fiskalnu politiku ostvario brži gospodarski rast.
Vidošević je tijekom skupštine, ali i u raspravi koja je uslijedila nakon prezentacije tradicionalnoga specijalnog izdanja Privrednog vjesnika “Poslovna očekivanja”, odaslao i nekoliko poruka politici. Uz već uobičajene apele za korigiranje tečajne politike zauzeo se za više partnerstva države i gospodarstva. Među ostalim, Vidošević smatra da gospodarstvu treba i potpora obavještajnoga državnog servisa. Izrazio je i nezadovoljstvo činjenicom da se ni nakon petnaest godina gospodarstvo nije infiltriralo u parlament gdje se stoga glas gospodarstva ne čuje dovoljno.

Vodeći gospodarstvenici Vladi dali ocjenu 3,2

Vodeći hrvatski gospodarstvenici ovogodišnju su vladinu ekonomsku politiku ocijenili s 3,2. To je, kako je prokomentirao Ante Gavranović, glavni urednik Privrednog vjesnika, bolja ocjena od one što ju Vladi Ive Sanadera daje šira hrvatska javnost. Ispitanih 108 vodećih tvrtki s popisa 400 najvećih u anketi je najuspješnijim potezom označilo pristup EU (24,4 posto), te reforme i stabilnost, dok su kao najlošije poteze istaknuli nedostatak strategije razvoja (12,6 posto), te porezna i ostala opterećenja i poteze u privatizaciji. Zanimljiv je i podatak iz ankete koji pokazuje izuzetno samopouzdanje hrvatskih gospodarstvenika kad je posrijedi pristup EU. Čak 90 posto njih odgovorilo je da smatraju da će njihova tvrtka do 2009. godine obaviti potrebnu pripremu za uspješno poslovanje unutar EU, a svega 2 posto pesimistični su u tom pogledu. Većina kao glavni problem kod ulaska u EU očekuje suočavanje s konkurencijom, 35 posto. Što se tiče 2006. godine, 82 posto anketiranih očekuje veće prihode, a 65 posto i veću dobit nego u ovoj godini. Više od 46 posto najavljuje i porast izvoza u slijedećoj godini, dok će broj zaposlenih u anketiranim tvrtkama porasti tek za 0,8 posto.
Zanimljiv je, osobito u svjetlu vladinog zagovaranja gradnje Hrvatske kao društva znanja, da u 2006. godini vodeće hrvatske kompanije planiraju smanjiti ulaganja u istraživanje i razvoj, za gotovo 14 posto!

Autor: Marija Brnić
15. prosinac 2005. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close