Američka vlada troši kao nikad prije na spašavanje i obnovu vitalnosti gospodarstva zemlje. U tijeku je provedba plana spašavanja američkih financijskih institucija vrijednog 770 milijardi dolara, povrh 152 milijarde dolara u smanjenju poreza i ekonomskim poticajima koje je američki predsjednik George Bush bio odobrio ove godine.

Administracija je također utrošila ogromne svote na spašavanje hipotekarnih zajmodavaca Fannie Mae i Freddie Mac, kao i osiguravajuću korporaciju AIG, a namjerava pomoći i CitiGroupu, te General Motorsu, Fordu i Chrysleru. Uza sve to, dolazeća administracija novoizabranog predsjednika Baracka Obame predlaže dvogodišnji paket ekonomskih stimulacija, procijenjen na 300 do 700 milijardi dolara. S tako velikim brojevima teško je ocijeniti kolika će biti konačna cijena svih napora na oporavku ekonomije. Procjene jako variraju, ali Gus Faucher, direktor za makroekonomiju pri websajtu Moody’s Economy.com, kaže da će odgovor vjerojatno sadržavati 13 znamenki. “Kad sve bude gotovo, mislim da ćemo biti na dva bilijuna dolara, kad se uključe razni stimulacijski paketi, te sve instance hitnih spašavanja pojedinih kompanija ili čitavih sektora.” Kako bi prikupila tako ogromnu količinu kapitala, Faucher kaže da će vlada posuditi velik dio novca od drugih zemalja. “Prodavat će obveznice, a većina kupaca bit će iz inozemstva. Stranci će kupovati američke obveznice, odnosno financirati naš proračunski deficit”, kaže Faucher. Ekonomisti se slažu da je proračunska potrošnja nužno zlo kako bi se pokrenula posrnula ekonomija. James Horney, ekonomski stručnjak iz Centra za proračun i proračunske prioritete iz Washingtona, se slaže, ali ističe da Obamin ekonomski tim s pravom brinu o tome kako će se ti programi dugoročno odraziti na proračun. “Premda je za nas nužno da odemo u tako veliki deficit kratkoročno, mislim da je za Obamu i njegovu ekipu ključno da pokažu kako će nas dugoročno postaviti na put smanjenja tih deficita.” Još jedno od otvorenih pitanja je hoće li vlada uspjeti povratiti novac koji troši na revitalizaciju ekonomije. Ken Mayland, predsjednik istraživačke tvrtke ClearView Economics, kaže da je u većini ranijih spašavanja korporacija vlada uspjela povratiti svoje investicije. “Kada pogledate takozvano ‘spašavanje’ Chryslera 1980-ih, savezna je vlada na tome, na kraju, zaradila. I avioprijevoznicima je bila pružena financijska pomoć nakon terorističkih napada u rujnu 2001., i to se također vratilo. Izdaci će sada biti enormno veliki, ali nešto će se od toga povratiti”.