Nekoliko mjeseci nakon što su registrirali Hrvatsko društvo lobista, sedamdesetak domaćih lobista započelo je i svoj prvi zajednički posao – lobiranje za zakonsko uređenje te djelatnosti u Hrvatskoj.

Prije tjedan dana u Hrvatski Sabor i Vladu uputili su i formalni zahtjev za iniciranjem donošenja zakona o lobiranju, a traže i uspostavu jedinstvenog registra lobista kako bi javnosti bilo poznato u svakom trenutku tko se tim poslom stručno i odgovorno bavi. Namjera je lobista, kako pojašnjava tajnik Društva Natko Vlahović, zakonskim okvirima učiniti transparnentnim i legitimnim taj biznis, koji se tek ozbiljnije počinje razvijati kod nas. Već samim osnutkom društva poboljšala se percepcija posla lobiranja kod hrvatske javnosti, no namjera je tu profesiju, ističu u HDL-u, podići još na profesionalniju razinu, kako je to u SAD-u i Europskoj uniji, gdje su pravila “igre” postavljena još prije više od pola stoljeća. “Pričekat ćemo Novu godinu, a onda počinjemo lobirati kod nadležnih saborskih klubova i kroz medije ćemo nastojati ukazati na važnost takvog postavljanja minimalnih standarda za bavljenje lobističkim poslom – ističe Vlahović pojašnjavajući kako se registrom osigurava državnim institucijama točan uvid tko se doista legitimno bavi lobiranjem u Hrvatskoj i za što je specijaliziran pojedini lobist. Zakon bi s druge strane uredio pravni okvir za lobiranje i jasno bi odredilo što se smatra legitimnim lobiranjem, a što ne, te bi predvidjelo čak i sankcije za nedozvoljeno lobističko djelovanje. Jedna od planiranih inicijativa je i izrada kodeksa lobista, kojim bi se utvrdilo načela dobrog ponašanja tijekom profesionalnog lobiranja, te spriječilo potencijalna uska grla poput sukoba interesa ili korupcije.

Vlahović naglašava kako će 2009. godina u svakom slučaju biti ključna godina za lobističku branšu u Hrvatskoj i u kontekstu integracijskih procesa kroz koje zemlja prolazi. Osim što se Hrvatska sprema učiniti ogroman napor i zatvoriti tijekom iduće godine čak 29 poglavlja u pregovorima s Europskom unijom, lobisti očekuju i kako će sve više potrebe za njihovim uslugama biti potrebno i u kontekstu pozitivnih efekata članstva u NATO-u, koje u pravilu slijedi snažan val izravnih stranih ulaganja u gospodarske i druge projekte u novopridošlu članicu saveza. Velik izazov lobistima predstavljaju čak i naznake moguće financijske krize, jer, pojašnjava Vlahović, nije svejedno kako će se državni i lokalni proračuni u takvim uvjetima trošiti i koji će projekti u takvim okolnostima na koncu dobiti prioritet. Zabrana pušenja koja bi trebala startati s prvim danom iduće godine zasigurno će biti poticajna za lobiste specijalizirane u segmentu duhanske industrije, a pred sličnim pritiskom naći će se i građevinska industrija. Ipak, tek kada Hrvatska uđe u punopravno članstvo u EU, u HDL-u procjenjuju da lobisti mogu očekivati da će imati pune ruke posla. Za sada se, kako kaže i Vlahović, za njihove usluge uglavnom interesiraju inozemni naručitelji, a glavnina aktivnosti hrvatskih lobista zadržava na razini djelovanja u regiji jugoistočne Europe, u kojoj još prevladava u lobiranju politička dimenzija, odnosno lobiranje se odvija temeljem osobnih poznanstava. No kad Hrvatska bude više usmjerena na Bruxelles, poznavanje europskih institucija i načina njihova funkcioniranja, odnosno stručno lobiranje dobit će na važnosti.

činjenice

Prvi sastanak
Početkom prosinca održat će se i prvi Klub lobista, interni skup HDL-a zamišljen kao redovito okupljanje članova Društva na kojima će se raspravljati o aktualnim političkim i gospodarskim temama i projektima. Svaki put domaćin skupa biti će jedna kompanija ili institucija iz redova članova i sponzora Društva, a na prvom Klubu to će biti HPB.
Specijalizacija
Nakon donošenja zakonskih smjernica za bavljenje lobiranjem, u HDL-u očekuju i da će u idućim godinama uslijediti profiliranje među članovima. Već sada se lobisti specijaliziraju za određena područja, primjerice, energetski sektor ili građevinsku industriju, no u punom smislu takav proces procjenjuju u HDL-u, lobiste tek očekuje.