Hrvatska narodna banka (HNB) na repo aukciji održanoj u srijedu kasno poslijepodne odbila je otkupiti sve pristigle trezorske zapise banaka i tako sustavu uskratila 5,95 milijardi kuna likvidnosti čime je stabilizirala tečaj kune na 7,150223 kune za euro. Osim uvjerenja da će HNB konačno prihvatiti dio ponuda zbog rekordne emisije trezorskih zapisa u utorak dodatni šok banaka izazvala je činjenica da je HNB s objavom rezultata aukcije čekao do 17 sati što je bankama prekasno da reagiraju na novu situaciju.

Potražnja za eurima
“Banke su očekivale da HNB plasira u sustav dodatna sredstva kroz repo aukciju zbog rekordne emisije trezorskih zapisa dan prije”, kazao je Zdeslav Šantić iz Raiffeisen istraživanja. Dodao je pak kako je odbijanje HNB-a da prihvati ponude bilo očekivano jer je u utorak na međubankarskom tržištu snažno porastao tečaj sa 7,1227 na 7,185 kuna za euro zbog velike korporativne i bankarske potražnje za eurima.
“Pedagoška” odluka HNB-a da pritegne kunsku likvidnost postavlja pitanje koliko bi iznosio tečaj da je HNB prihvatio i u sustav plasirao 5,95 milijardi kuna.

Nagađanja
Stručnjaci kažu kako je odgovor na to pitanje neizvjestan jer ovisi o smjeru u kojem bi se višak likvidnosti prelio. Činjenica jest da se od banaka pojavila potražnja za devizama pa je tečaj skočio, no tko iza nje stoji i tko ju generira drugo je pitanje, doznajemo od dobro upućenih stručnjaka. U sustavu, smatraju stručnjaci, ima dovoljno kunske likvidnosti koju netko ima tendenciju pretvoriti u devize ili skuplja za otplate. Tržište nagađa da su tri potencijalna uzroka povećane potražnje za devizama. Prva spekulacija koja se pojavila jest da se veći inozemni investitor povlači s tržišta i pritom rasprodaje portfelj i sredstva konvertira u stranu valutu, a drugi mogući razlog je potražnja većeg korporativnog klijenta zbog otplate inozemnih zaduženja. Treće, ali nikako ne manje vjerojatno su deprecijacijska očekivanja vezana za domaću valutu nastala nakon odluke HNB-a da od idućeg obračuna 10. prosinca smanji stopu obvezne pričuve banaka sa 17 na 14 posto čime se bankovnom sustavu osigurava dodatnih 5,9 milijardi kunske likvidnosti te 2,5 milijardi devizne, sveukupno 8,4 milijarde kuna.