EN DE

Pad cijena nafte mijenja ekonomije

Autor: Dario Kuntić
26. studeni 2008. u 22:00
Podijeli članak —

Pad cijena nafte iznenadio je analitičare, potrošače i proizvođače jer se predviđao skok cijene na 200 dolara

Kada su cijene nafte sredinom ljeta skočila blizu 150 dolar po barelu, naftni proizvođači zadovoljno su trljali ruke. Zemlje poput Saudijske Arabije, Rusije, Venezuele ili Irana uživali su u svakodnevnom rastu cijena nafte i mirno gledali kako im se računi pune novcem.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tako je saudijsko kraljevstvo moglo više ulagati u infrastrukturne projekte, Venezuela ulagati u socijalne programe, a Rusija jačati svoju političku moć u svijetu. No, kako je svijet pogodila snažna financijska kriza, gospodarski rast počeo je usporavati, a potrošnja za energentima je počela padati. Tako smo u samo tri mjeseca mogli svjedočiti padu nafte za gotovo trećinu svoje vrijednosti, a barel se kreće blizu 50 dolara. Pad cijena nafte iznenadio je sve, i analitičare i potrošače, ali i proizvođače. Naime, nemali broj analitičara predviđao je kako će cijena nafte do kraja godine dosegnuti i 200 dolara po barelu, te su proizvođači već radili planove na što će potrošiti silan novac. No, izgleda kako su se malo preračunali. Stručnjaci tako navode da se Rusija zbog naglog pada cijena nafte kreće k velikoj ekonomskoj krizi. Kolaps bi vrlo vjerojatno mogao voditi ka katastrofalnim posljedicama, uključujući moguću devalvaciju rublje i drastičan pad životnog standarda njenih građana slijedeće godine. Slična se situacija dogodila 1998. godine, kada su se ušteđevine mnogih prosječnih stanovnika Rusije jednostavno istopile. Pad cijena nafte pogodio je i proračunske planove kojima će nedostajati 150 milijardi dolara, a potrošnja za slijedeću godinu također će se morati srezati. Ruski premijer Vladimir Putin pokušao je ublažiti strahovanja, rekavši kako je domaća ekonomija snažna te da će zemlja preživjeti financijske nastabilnosti.

Kada su cijene nafte sredinom ljeta skočila blizu 150 dolar po barelu, naftni proizvođači zadovoljno su trljali ruke. Zemlje poput Saudijske Arabije, Rusije, Venezuele ili Irana uživali su u svakodnevnom rastu cijena nafte i mirno gledali kako im se računi pune novcem.

Tako je saudijsko kraljevstvo moglo više ulagati u infrastrukturne projekte, Venezuela ulagati u socijalne programe, a Rusija jačati svoju političku moć u svijetu. No, kako je svijet pogodila snažna financijska kriza, gospodarski rast počeo je usporavati, a potrošnja za energentima je počela padati. Tako smo u samo tri mjeseca mogli svjedočiti padu nafte za gotovo trećinu svoje vrijednosti, a barel se kreće blizu 50 dolara. Pad cijena nafte iznenadio je sve, i analitičare i potrošače, ali i proizvođače. Naime, nemali broj analitičara predviđao je kako će cijena nafte do kraja godine dosegnuti i 200 dolara po barelu, te su proizvođači već radili planove na što će potrošiti silan novac. No, izgleda kako su se malo preračunali. Stručnjaci tako navode da se Rusija zbog naglog pada cijena nafte kreće k velikoj ekonomskoj krizi. Kolaps bi vrlo vjerojatno mogao voditi ka katastrofalnim posljedicama, uključujući moguću devalvaciju rublje i drastičan pad životnog standarda njenih građana slijedeće godine. Slična se situacija dogodila 1998. godine, kada su se ušteđevine mnogih prosječnih stanovnika Rusije jednostavno istopile. Pad cijena nafte pogodio je i proračunske planove kojima će nedostajati 150 milijardi dolara, a potrošnja za slijedeću godinu također će se morati srezati. Ruski premijer Vladimir Putin pokušao je ublažiti strahovanja, rekavši kako je domaća ekonomija snažna te da će zemlja preživjeti financijske nastabilnosti.

Putin je rekao kako će njegova administracija učiniti sve što je moguće da se situacija od prije deset godina ne ponovi, no stručnjaci ipak predviđaju poteškoće usprkos dva stabilizacijska fonda koja su se novcem napunila tijekom posljednjih godina. Saudijska Arabija, najveći proizvođač i izvoznik nafte na svijetu, također će biti prinuđena smanjiti svoju potrošnju te za neko vrijeme odgoditi svoje ambiciozne razvojne planove. Ekonomski stručnjaci ipak napominju kako će zbog oprezne fiskalne politike saudijsko kraljevstvo zadržati relativno snažnu poziciju, s obzirom da mu je budžet izbalansiran na cijenu barela od 50 dolara. Za neke veće razvojne projekte planirane za slijedeću godinu, Saudijskoj Arabiji će ipak biti potrebna cijena nafte između 55 i 62 dolara po barelu, tvrde analitičari. Pad prihoda od nafte ipak bi mogao voditi k destabilizaciji zemlje, jer bi se kombinacija usporavanja razvojnih projekata i sve veći jaz između bogatih i siromašnih mogla pretvoriti u veliki problematičan faktor. Što se tiče Venezuele, njen predsjednik Hugo Chavez je zbog pada cijena nafte već bio prisiljen smanjiti financijsku podršku svojim saveznicima, a i kod kuće će morati posegnuti za stezanjem remena. Njegova socijalistička revolucija tako se zbog nafte našla u problemima. Venezuela uvelike ovisi o nafti, budući da se oko 50 posto njenog izvoza temelji na tom energentu. Osim toga, nafta je zaslužna i za 95 posto venezuelanskog proračuna. S padom cijena, Chavez će teže popunjavati budžet, a izdaci za socijalu, kojima je Chavez stekao popularnost, bit će sve manji. To bi pak moglo destabilizirati zemlju i dovesti je na rub kaosa.

činjenice

Iran najpogođeniji
Iran, kao drugi najveći OPEC-ov proizvođač, osjeća posljedice pada cijena nafte više nego ijedna druga bliskoistočna država. Naftni stabilizacijski fond stvoren za pomoć pri padu cijena nafte već je znatno pogođen lošim vođenjem vlade. Iran je posebno pogođen padom cijena, jer 80 posto prihoda namiruje od nafte. MMF je izračunao da bi Iran morao naftu prodavati po cijeni ne manjoj od 95 dolara po barelu.
Najveći izvoznik
Saudijska Arabija najveći je proizvođač i izvoznik nafte na svijetu, čije se rezerve procje-njuju na 260 milijardi barela. Njene rezerve predstavljaju čak jednu petinu ukupnih svjetskih rezervi nafte. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da je 2006. godine 90 posto izvoza Saudijske Arabije otpadalo na naftu.

Autor: Dario Kuntić
26. studeni 2008. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close