Globalna vojna potrošnja i trgovina oružjem ove su godine dostigli gotovo 1,5 bilijuna dolara, što predstavlja najveće izdatke za naoružavanje u svjetskoj povijesti.

Najveći dio svjetskog vojnog budžeta otpada na Sjedinjene Države, a slijede ih Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Japan. Kako navodi Centar za kontrolu naoružanja i neširenje oružja, ukupni svjetski vojni izdaci ove će godine iznositi bilijun i 473 milijarde dolara. Na Ameriku otpada 48 posto tog iznosa, odnosno gotovo polovica ukupne svjetske vojne potrošnje i trgovine oružjem. S obzirom na ratove u Afganistanu i Iraku te globalni vojni angažman u mnogim zemljama svijeta, takav podatak savim je razumljiv. Inače, američki vojni proračun za 2008. iznosi više od 700 milijardi dolara, što je više od sljedećih 46 država s najvećom vojnom potrošnjom. Što se tiče same svjetske trgovine oružjem, ona je između 2000. i 2007. iznosila 365 milijardi dolara. Najveći kupci su, ironično, zemlje u razvoju, od kojih većina traži neprestane humanitarne donacije. Tako vlade tih država pod krinkom humanitarne pomoći naoružavaju svoje vojske radi zadobivanja veće kontrole nad teritorijem ili ugnjetavanja domaćeg stanovništva. Samo trgovina lakim naoružanjem odgovorna je za 90 posto civilnih žrtava. Ono što je najtragičnije u cijeloj priči jest činjenica da proračun Ujedinjenih naroda iznosi mali dio svjetske vojne potrošnje i trgovine oružjem, samo oko dva posto. Osim toga, mnoge su države smanjile svoje donacije UN-u u krist jačanja vojnog proračuna.

činjenice

1 bilijun dolara iznosila je vojna potrošnja 2003. godine, što znači da se u samo sljedećih pet godina povećala za gotovo 500 milijardi dolara
2 posto ukupne svjetske potrošnje za naoružanje jednako je godišnjim izdacima država za djelovanje Ujedinjenih naroda, čime je opseg njihovih akcija uvelike umanjen
711 milijardi dolara iznosi neslužbeni vojni proračun Sjedinjenih Država za 2008. godinu. Takav iznos Americi je potreban kako bi vodila ratove u Iraku i Afganistanu te samoprozvani “rat protiv terora” u sklopu kojega vojno intervenira u mnogim zemljama
90 posto civila koji stradavaju u ratovima ubijeno je lakim naoružanjem. Malokalibarsko oružje predstavlja i najtraženiju robu na crnom tržištu
45 milijardi dolara prosječna je vrijednost godišnje trgovine oružjem u svijetu, od čega dvije trećine otpada na zemlje u razvoju
365 milijardi dolara iznosila je približna vrijednost svjetske trgovine oružjem između 2000. i 2007. godine
46 posto svjetske vojne potrošnje otpada na SAD
517 milijardi dolara iznosi službeni američki vojni proračun. On se razlikuje od onog koji se spominje u izvještajima nevladinih think-tankova jer ne uključuje neke važne stavke, poput budžeta za nuklearno oružje
122 milijarde dolara iznosi godišnji vojni proračun Kine za ovu godinu. Slijede je Rusija sa 70 milijardi, Britanija sa 55,4, Francuska sa 54 i Japan sa 41,1 milijardom
5,8 puta veći je američki vojni proračun od kineskog, a 10,2 puta od ruskog. Unatoč tome, navedene zemlje Washington naprestano kritizira zbog njihovih planova o izradi novog oružja i povećanih vojnih izdataka
15 zemalja s najvećom vojnom potrošnjom zauzima 83 posto svjetske vojne potrošnje