Bosna i Hercegovina je u proteklih deset godina od privatizacije zaradila 3,12 milijardi KM, od čega je 1,49 milijardi prihod Federacije BiH, u kojoj je prodano blizu 60 posto državnog kapitala, a 1,72 prihod Republike Srpske, u kojoj je privatizirano 65 posto državnog kapitala. Najave kako će ova godina donijeti značajne prihode od privatizacije, nažalost, nisu se obistinile.

Propuštene prilike
FBiH je od privatizacije u ovoj godini, prema neslužbenim podacima do kojih je došao Poslovni dnevnik, zaradio 2,9 milijuna KM, a Republika Srpska 8,9 milijuna KM. Glavninu prihoda, 2,7 milijuna KM, Federacija je ostvarila od prodaje 67 posto udjela u mostarskom Hepoku, ortačkoj grupi koju su formirali sarajevska tvrtka Amco komerc i srpska kompanija Vino župa, dok je 200.000 KM Vlada FBiH zaradila prodavši većinski udio (67 posto) u mostarskoj Tvornicu duhana bugarskoj tvrtki Paradžik. Od privatizacije Krivaje federalna vlada nije zaradila ni marke. Umjesto toga, svu imovinu te, prije rata najveće kompanije za proizvodnju namještaja u BiH, opterećenu ogromnim dugovima, vlada FBiH unijela je u novu tvrtku Krivaja 1884., u koju je zavidovićka privatna kompanija Ferimpex uloživši 10 milijuna KM stekla 70 posto vlasništva. Kupnjom dva zrakoplova Turkish Airlines stekao je 49 posto udjela u BH Airlinesu, tako da vlada od prepuštanja polovice vlasništva ni u ovom slučaju nije uprihodila nijedan pfeninga. Federalna vlada mogla je zaraditi neusporedivo više da nije otezala s prodajom 88 posto udjela mostarskog Aluminija konzorciju Glencore-Dalekovod-Feal, koji su za mostarsku tvornicu ponudili 130 milijuna eura, pri čemu bi u Aluminij investirali još 170 milijuna eura. Da je sredinom godine prodala dva telekom operatera BH Telecom i HT Mostar, prema tadašnjim procjena njihove tržišne vrijednosti, Vlada FBiH mogla je uprihoditi 2,5 milijardi KM. No vrijednost federalnih telekom operatera koji gube tržišnu utakmicu s privatiziranim Telekomom Srpske stalno pada.

Kreće rasprodaja
Premda je u RS u deset godina privatizirano 711 poduzeće, od čega je prihod u gotovini 1,54 milijardi KM, dok je ostatak plaćen kuponima stare devizne štednje, čak 97 posto gotovine ostvareno je u prodajom Telekoma Srpske Telekomu Srbije, za fantastičnih 646 milijuna eura i naftne industrije RS kompaniji NjefteGazinKor, koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubježnjef. Sva ostala poduzeća u RS do sredine prošle godine prodana su putem tzv. kuponske privatizacije. Tako je početkom godine Glas Srpske za 3,8 milijuna KM prodan konzorciju Integral inženjering – Dnevne nezavisne novine, čiji su vlasnici bliski premijeru Miloradu Dodiku. Integral inženjering putem Banjolučke burze kupio je 61,6 posto kapitala u Hidrogradnji iz Istočnog Sarajeva. Prodani su Bosna trgovina, Ribnjak, Blakana i banjalučka Mljekara za 2,6 milijuna KM.