Najbolje bi bilo prespavati krizu. To rješenje sugeriraju dominantne vrijednosne orijentacije Hrvata (iz istraživanja o stilu života hrvatskih građana GfK-a) i nemoć prezadužene države da traži pomoć od banaka za isto tako prezadužene građane.

Dvije trećine građana kaže da su im u životu ključni usmjerenost na obitelj i sigurnost, prijatelji, samokontrola i individualnost. To divno zvuči, no bez financijske podloge neće biti dostatno. Ako počnu problemi poput gubitka radnih mjesta, a predviđa se 2009. barem 40-ak tisuća otkaza, kriza će ući u mnoge domove koji za nju neće biti spremni. Istraživanje zapravo otkriva da većina građana nema pravi odgovor kako će prebroditi krizno razdoblje jer nemaju rezerve i, k tome, masovno bježe od stvarnosti. Čak ih 64 posto danas živi ovako: zavaljeni u naslonjač, kaže istraživanje, gledamo TV programe, a slobodno vrijeme i druženje i dalje je važnije od napora za stjecanje više novca. Na valu globalne financijske krize naći će se izravno pogođen onaj dio građana koji će 2009. ostati bez posla, a nemaju ušteđevinu, nego dugove koje više neće moći uredno servisirati. Potrošačke udruge zato alarmiraju na uvođenje interventnog fonda, traže pomoć od Vlade i banaka, i premošćivanje problema, no pitanje je što od toga može biti kod velikih problema koje ima država, pa i kompanije s refinanciranjem svojih obveza. Takav fond nudio bi mogućnost restrukturiranja obveza prema bankama i kratkotrajni moratorij na prodaju domova dužnika. Konkretne modele za operacionalizaciju udruge uskoro će predložiti Vladi, no u ovom trenutku njoj je vjerojatno to posljednja briga. Bankari već tvrde da fond nije potreban jer nije ništa različitiji od uhodane prakse u slučajevima kada kod posrnulih klijenata interveniraju programima restrukturiranja obveza. Paket mjera za prezadužene klijente ili državne obveznice za refinanciranje duga države, za banke nema dileme što je važnije.