Hedge fondovi, koji već pate zbog nesuđene ljubavne veze s financijskim polugama, nalaze se u još jednom problemu. Ispostavlja se da su mnoga takozvana sredstva hedge fondova, odnosno portfelji s udjelima u raznim hedge fondovima, također ovisna o posuđenom novcu. Sada kada zajmodavci povlače kredite, menadžeri koji upravljaju sredstavima hedge fondova prisiljeni su rješavati se imovine, čime stavljaju dodatni pritisak na hedge fondove i tržišta općenito.

To je “začarani krug”, tvrdi Kate Hollis, direktorica za praćenje fondova pri Standard & Poor’su. Kako se veliko zdanje financijskih poluga ruši, ulagači prolaze gore nego hedge fondovi. Ove godine su izgubili 18,7 posto, u usporedbi sa 15,5 posto za pojedinačne hedge fondove. Među teško pogođenim fondovima nalaze se: neki kojima upravljaju Fix Asset Management, Ontario Partners i HRJ Capital, kojemu je suosnivač bivša zvijezda američkog nogometa Ronnie Lott. Svi su odbili dati komentare za ovu priču. Fondovi su trebali biti sigurniji izbor za bogate pojedince i velike institucije. Šireći svoje rizike kroz desetke investicija, menadžeri su uvjeravali klijente da ne moraju brinuti o propasti bilo kojeg pojedinačnog portfelja. To je bila ona vrsta pogrešnog argumenta za diverzifikaciju koja je korištena za opravdavanje mnogih špekulativnih investicija tijekom razdoblja rasta, uključujući i one notorne kreditne obveze na temelju garancija koje su bile prepune vrijednosnica na temelju hipoteka bez garancija. Te tvrdnje dale su zamaha eksplozivnom rastu: do kraja 2007. godine ti fondovi su činili 43 posto, ili 747 milijarde dolara, industrije hedge fondova, u odnosu na 19 posto ili 103 milijarde dolara u 2001., prema podacima Hedge Fund Researcha. Otprilike polovica tog svijeta koristila je financijske poluge. Neki su fondovi posudili direktno od banaka kako bi kupili dva dolara imovine za svaki dolar sredstava od investitora. Brokeri su u međuvremenu nagovarali bogate klijente da financiraju svoje kupnje fondova iz kredita. Velike banke su prodavale “proizvode osnovne zaštite”, derivate koji su navodno garantirali da klijenti neće izgubiti ni centa od svojih početnih investicija – i banke su u osnovi koristile financijske poluge kako bi stvorile te police osiguranja. Fondovi su slagali nove financijske poluge na već postojeće. Imali su u vlasništvu hedge fondove već opterećene dugovima od otprilike šest dolara za svaki dolar kapitala. Kada su se krediti zamrzli, proces se počeo preokretati. Kako bi se zaštitile, velike globalne banke, poput BNP Paribasa, Royal Bank of Canada ili KBC Groupa sada naplaćuju više kamate na kredite koje su izdale fondovima ili ih sasvim povlače.