Braneći svoj 700 milijardi dolara vrijedan plan spašavanja financijskog sektora, američki ministar financija Henry Paulson senatskom je odboru ponovio svoje rezerviranje da se pomoć proširi i na hipotekarna jamstva kako bi se zaustavile pljenidbe nekretnina.

Članovi senatskog odbora zamjerili su Paulsonu da ne čini dovoljno na pomoći vlasnicima nekretnina, odnosno da ne pritišće banke da sredstva koja su dobili kao pomoć u krizi rabe kao potporu kreditiranja klijenata, jednog od glavnih razloga zašto je pomoć i izglasana u prvom redu. Predsjednik američkog senatskog odbora Barney Frank istaknuo je u utorak kad je Paulson svjedočio pred tim odborom da je “ključno” da se novac upotrijebi za pomoć pri pljenidbi nekretnina. Frank je, inače, jedan od vodećih ljudi koji su oblikovali financijski plan spašavanja što ga je Kongres izglasao, a predsjednik George Bush potpisao početkom listopada. U ovom trenu povjerenje običnih Amerikanaca u program pomoći je na toliko niskoj razini da se već pretvara u ozbiljnu prepreku za svaku sljedeću odluku, zabrinut je Frank. S brojem zaplijenjenih nekretnina raste i strah da je potreban još agresivniji pristup kako bi se smanjila financijska šteta za ostale dijelove ekonomije. Iako smatra da bi jamčenje hipotekarnih zajmova državi donijelo znatno povećanje troškova, guverner Feda Ben Bernanke drži da je to “vrlo obećavajući pristup”. Paulson je zasad neumoljiv, ali je kazao kako će administracija potražiti način da ublaži posljedice zapljene nekretnina. Ministar financija Henry Paulson našao se u vrućem stolcu samo tjedan dana nakon što je službeno odustao od originalne strategije spašavanja financijskog sektora kojom je bio predviđen otkup loših hipotekarnih zajmova i druge imovine financijskih institucija. Fokus plana spašavanja je ulijevanje 700 milijardi američkih dolara u banke i druge kompanije s namjerom ojačavanja kapitalnih pozicija i olakšavanja kreditiranja. Modificirani plan procijenjen je bržim i sigurnijim načinom spasa od originalne verzije plana usmjerene na stabilizaciju financijskog sustava. Brzinom kojom se kriza pogoršavala ubrzo je postalo jasno da prvotno zamišljeni iznos od 350 milijardi dolara neće biti dovoljan. Američko ministarstvo financija nastavit će ubrizgavati do najviše 250 milijardi eura u banke u zamjenu za vlasničke udjele, a poticat će se i dostupnost studentskih kredita, autokredita i kreditnih kartica. Te su kategorije posudbe proteklih tjedana, zbog utjecaja krize, gotovo presušile na američkom tržištu. Odbor je zabrinut da se javnosti, ali i ulagačima, šalju pomiješani signali, ali i da plan ne nudi izlaznu strategiju nakon što bankama više ne bude trebala pomoć.