Autorski honorari vrlo su zanimljiva tema za poduzetnike jer predstavljaju u nekim slučajevima povoljan način isplate i plaćanja određenih usluga. Ipak pri tome mnogi lako previde nekoliko važnih činjenica. Izbjegnite eventualne pogreške.

U praksi poduzetnici često pojam autorskog djela smatraju „rastezljivim“ pojmom. Istina je upravo suprotna, autorsko djelo strogo je regulirano Zakonom o autorskom pravu. Autorske honorare možemo isplaćivati isključivo ako se radi o autorskom djelu. U čl.5 spomenutog Zakona definirano je što sve se može smatrati autorskim djelom. Između ostalog to su: jezična djela, računalni programi, glazbena djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska djela, djela likovne umjetnost, arhitektonska djela, fotografska djela, audiovizualna djela, kartografska djela, prikazi znanstvene ili tehničke prirode i sl.

Ukoliko niste sigurni da li se neko djelo može smatrati autorskim djelom, predlažemo da to provjerite kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Time ćete izbjeći moguće probleme pri eventualnom poreznom nadzoru. Ukoliko pri nadzoru službena osoba utvrdi da se ne radi o autorskom djelu proglasiti će pruženu uslugu „klasičnim“ Ugovorom o djelu kod kojeg su troškovi za poslodavca osjetno veći nego u slučaju autorskog djela.

Autorski honorar mora biti definiran kroz Ugovor o autorskom djelu, obavezno u pisanom obliku te uz to moraju biti definirani naziv djela, korisnik te način korištenja. Tek tada je moguće isplatiti autorski honorar i to uz zadovoljen još jedan bitan uvjet, a to je da je autor fizička osoba. Umirovljenicima također mogu biti isplaćivani autorski honorari, a isti ne mogu utjecati na isplatu redovne mirovine.

Kod autorskih honorara ne nastaje obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a uz to priznaju se izdaci tj. troškovi u paušalnom iznosu od 30% koji umanjuju poreznu osnovicu. Porez na dohodak iznosi u ovom slučaju 25%, uvećan za prirez ako postoji, ovisno o mjestu prebivališta autora. Autorski honorari dogovaraju se u bruto iznosu, a isplata autorskih honorara vrši se isključivo na žiro-račun autora.

Ukoliko autor u jednoj godini ostvari primitke koji prelaze ukupno 85.000,00 kuna (od 01.01.2013. granica je 230.000,00 kn) obvezan je prijaviti se u sustav PDV-a i to do 15.siječnja sljedeće godine u nadležnom uredu Porezne uprave. Obračun PDV-a može biti na mjesečnoj ili tromjesečnoj bazi ovisno o ostvarenom prometu (trenutna granica je 300.000,00 kn, a od 01.01.2013. granica je 800.000,00 kn).

U nastavku možemo vidjeti kratki primjer obračuna autorskog honorara:

Primjer 1 – autor nije u sustavu PDV-a

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

• Bruto iznos honorara je 1.000 kn
• Bruto iznos umanjimo za porezno priznati izdatak od 30% i dobivamo 700kn
• 700 kn sada postaje porezna osnovica na koju obračunamo 25% poreza što iznosi 175 kn
• Prirez od 18% (npr. za Zagreb) na tih 175 kn iznosi 31,50 kn
• Neto iznos koji se isplaćuje autoru je 793,50kn (1000 kn – 175 kn – 31,50 kn)

Primjer 2 – autor je u sustavu PDV-a

• Iznos honorara sa PDV-om je 1.250kn
• PDV 250kn
• Autorski honorar bez PDV-a 1.000kn

• Autorski honorar umanjimo za porezno priznati izdatak od 30% i dobivamo 700 kn
• 700 kn sada postaje porezna osnovica na koju obračunamo 25% poreza što iznosi 175 kn
• Prirez od 18% (npr. za Zagreb) na tih 175 kn iznosi 31,50 kn
• Neto iznos za isplatu je 793,50kn (1000kn – 175kn – 31,50kn)
• PDV 250kn
• Ukupno za isplatu autoru 1.043,50 kn

U ovom slučaju naručitelj autorskog honorara na temelju računa autora priznaje PDV kao pretporez, a samim time i usluga autora koji je u sustavu PDV-a nije skuplja za naručitelja. Problem nastaje samo kad naručitelj nije u sustavu PDV-a, njemu je u tom slučaju takva usluga skuplja za iznos PDV-a. PDV za naručitelja koji nije u sustavu predstavlja trošak, a ne pretporez.

Iz navedenog vidimo zašto su autorski honorari toliko zanimljivi te koliko je u ovom slučaju ukupno porezno opterećenje manje nego kod ostalih oblika isplate naknada za rad i usluge (nesamostalan rad, Ugovor o djelu…). Bitno je naglasiti da samostalni umjetnici imaju pravo na još dodatnih 25% poreznog odbitka, i to na temelju Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva.

Osoba koja nije u sustavu PDV-a, a ima primitke od autorskih honorara nije obvezna podnijeti poreznu prijavu, ali to može učiniti ako želi. To može biti posebno zanimljivo u slučaju ako je osoba npr. nezaposlena, a radila je honorarno tijekom godine te nije iskoristila neoporezivi dio dohotka kao i dio dohotka oporeziv sa stopom od 12 % poreza.

Piše: Filip Jelić, analitičar, Fidestum d.o.o.

Sve članke autora možete pročitati ovdje.