Viro će nastaviti rasti iznad prosjeka tržišta

Tržišta 6.6.2007. 6:30 Poslovni dnevnik

Integracija hrvatskih šećerana mogla bi donijeti povećanje profitnih marži i još bolje rezultate

Tržište kao i proizvodnja šećera doživljava snažne promjene u vrijeme približavanja Hrvatske Europskoj uniji. Tržišni lider sa 37% udjela u proizvodnji šećera u Hrvatskoj je Viro tvornica šećera iz Virovitice, kompanija s ne tako blistavom prošlošću, a danas jedan od najvećih izvoznika i najprofitabilnija tvrtka u prehrambenoj industriji. Iako slovi za relativno mladu kompaniju, koja pod nazivom Tvornica šećera Virovitica posluje od 1980. godine, prebrodila je probleme socijalizma, Domovinskog rata i stečaja, te iz njih isplivala kao poduzeće sa sjajnom perspektivom. Od 1984. do 1991. godine posluje kao dio PIK-a Virovitice, nakon čega postaje samostalni poslovni subjekt. Dok je glavni problem do devedesetih bila nestašica sirovina i administrativno određivanje cijena, nakon 1990. godine takvi problemi ustupaju mjesto ratu te velikom i nekontroliranom ilegalnom ulazu šećera u Hrvatsku, koji je sve domaće šećerane doveo pred kolaps. Nad društvom se u prosincu 1999. pokreće stečajni postupak radi 575 milijuna kuna duga nakon čega slijedi restrukturiranje te preuzimanje od strane privatnih investitora koji zaključuju to crno razdoblje i uspješno nastavljaju daljnju proizvodnju pod tvrtkom Viro d.o.o..

Reakcija tržišta
Danas posebno ohrabruje činjenica da Viro svoje proizvode uspješno plasira na tržišta Europske unije. Izvozna orijentiranost kompanije postaje i makroekonomski interes države, a značaj kompanije je time veći ako se tome pridoda preko 250 stalno zaposlenih i više od stotinu sezonskih radnika u ratom pogođenom prostoru i prostoru od posebne državne skrbi drugog reda. Inozemna tržišta na koje najviše izvozi su Italija, Njemačka, Slovenija, Mađarska i Austrija, iako se snažan rast prodaje bilježi i na tržištu Velike Britanije i Nizozemske. Izvoznom uspjehu poduzeća pridonosi zadovoljavanje standarda koje pred hrvatske proizvođače postavlja Europska unija, gdje je Viro jedina šećerana s riješenim ekološkim pitanjima, jer posjeduje pročistač otpadnih voda. Poslovanje na načelima održivog razvoja te održavanje najviših standarda u zaštiti okoliša signal su da se slijede trendovi u svjetskoj ekonomiji te se uočava dugoročni vremenski horizont poslovanja. Posebnu stranicu u svojoj povijesti poduzeće je otvorilo kada je postalo dioničko društvo te s pravom pobudilo interes investitora u vrijednosne papire kada od veljače 2006. kotira u prvoj kotaciji Zagrebačke burze. U nedostatku kvalitetnih dionica na tržištu kapitala te postojanje ograničenja obveznih mirovinskih fondova na ulaganje isključivo u dionice prve kotacije burze, zavladalo je veliko zanimanje za ovom dionicom praćeno pozitivnom reakcijom tržišta. Kao posljedica uspješno izvedenog izlaska u javnost te pravog “timinga” u situaciji rasta fondova te rastućeg optimizma na tržištu kapitala, sve su dionice planule u 17 sekundi trgovanja. Uspješan plasman je uvelike podržan dobrim poslovanjem poduzeća u 2005. godini koja je bila rekordna po razini proizvodnje od 100.000 tona šećera, pri čemu je više od 40% proizvodnje plasirano na strana tržišta. Dnevni kapaciteti tvornice tada su povećani sa 3.500 na 6.000 tona. Takav porast proizvodnje ostavio je trag i na financijskoj strani poslovanja gdje su prihodi od prodaje skočili sa 202,82 milijuna na 498,77 milijuna kuna, što je porast od gotovo 150%, a neto dobit se udvostručila na 73,57 milijuna kuna. U prvim mjesecima trgovanja 2006. godine, dionica je trgovana na relativno niskim omjerima cijene i zarade (P/E iznosi oko 9), dok je kasnije cijena Vira pratila kretanje indeksa dionica. Poduzeće je u prva tri kvartala 2006. godine objavilo lošije rezultate usporedivši ih s rekordnom 2005. godinom što je kao posljedicu imalo slabiji rast cijene dionice, usporedivši je s rastom Crobexa. I kada se činilo da će kompanija na godišnjoj razini zabilježiti pad neto dobiti u odnosu na 2005. godinu, investitore je iznenadio četvrti kvartal u kojem je neto dobit porasla sa 19.8mn na 67.4mn kuna uglavnom generiranih na stranom tržištu.

Kontinuitet poslovanja
Na tada već zagrijanom Hrvatskom tržištu, dionica Vira se pokazala kao jedna od jeftinijih te je cijena počela rasti intenzitetom jačim od porasta Crobexa. Objava rezultata za prvi kvartal 2007. godine koja prikazuje porast dobiti od preko 50% u odnosu na prvi kvartal tada rekordne 2005., potvrdila je da ovdje nije riječ o izoliranom slučaju već se radi o kontinuitetu uspješnog poslovanja te o trendu čiji nastavak investitori željno iščekuju. Eventualna integracija šećerana u Hrvatskoj mogla bi donijeti sinergijske učinke i rezultirati povećanjem profitnih marži te ostvarenjem još boljih rezultata. Neovisno od eventualne integracije Viro provodi konstantna ulaganja, po opsegu značajna u 2006. godini, što bi se trebalo odraziti i na poslovni rezultat. U travnju ove godine započeo je i proces potpune automatizacije proizvodnog procesa koji bi se trebao dovršiti do 2009. godine i donijeti povećanje kapaciteta za 30%. S druge strane bi kvote za izvoz šećera u EU, iako nešto povećane u 2006. godini, mogle predstavljati problem za buduće razvojne mogućnosti ove, a i drugih hrvatskih šećerana. Naše mišljene je da ukoliko kompanija uspije zadržati ovakve stope rasta, te održi pokazatelje profitabilnosti i marže na razinama iz prijašnjih godina, možemo očekivati da cijena Vira u budućim razdobljima raste brže od prosjeka tržišta.

Damir Čukman, Davor Špoljar, financijski analitičari Erste vrijednosni papiri Zagreb

  1. Ključne riječi
  2. VIRO (VIRO tvornica šećera d.d.)
  3. šećerna industrija u RH
Komentari ( 1 )
  1. muflon
    muflon 19:35 9.6.2007.

    uložio sam u viro,nadam se da je točna analiza

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh