Prodaje loših kredita bankama lani donijele 1,4 milijardi kuna

Autor: Jadranka Dozan , 08. veljača 2017. u 08:07
Cijene NPL-ova odražavaju i veću konkurenciju kupaca /FOTOLIA

Cijena je u prosjeku bila 33% (bruto) knjigovodstvenog iznosa potraživanja, dok je 2015. prosjek bio 21,5 posto.

U rješavanju djelomično ili potpuno nenaplativog portfelja kredita banke su se posljednjih godina sve više okretale i prodajama tih potraživanja za to specijaliziranim međunarodnim investitorima.

U prvih devet mjeseci prošle godine na taj su način utržile nepunih 1,4 milijarde kuna, pokazuju podaci iz izvješća koje banke dostavljaju HNB-u. Ta je cijena rezultat prodaje 4,2 milijarde kuna bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja, što znači da su u prosjeku kupoprodaje ostvarene uz približno trećinu knjigovodstvenog iznosa. Kako su ti plasmani zbog poteškoća s naplatom u velikoj mjeri bili pokriveni rezervacijama (više od 3 milijarde kuna ispravaka vrijednosti), utržak banaka u prosjeku je veći od (neto) knjigovodstvenog iznosa po kojemu su se vodili ti NPL-ovi te će tako značiti i (veću) dobit s te osnove.

Devetomjesečni podaci o prodajama potraživanja najvećim se dijelom odnose na korporativni kreditni portfelj. Na njega se odnosi gotovo 3,6 milijardi kuna (bruto) knjigovodstvenog iznosa potraživanja, a prodajama se u tom dijelu uprihodilo nešto manje od 1,2 milijarde kuna. Tijekom cijele  2015. bruto iznos prodanih potraživanja bio je gotovo upola manji, a ostvarena cijena triput manja.

Prema svemu sudeći, cijena NPL-ova  je unatrag godinu dana porasla. S jedne strane, tome pridonosi općenito povoljnije stanje na tržištu i viškovi kapitala koji traže prilike za ulaganje, što i dio NPL-ova čini manje lošim, reći će iskusni bankar. Dodaje kako dio razloga treba tražiti i u činjenici da  je čišćenje bilanci već višegodišnji proces, kao i u tome da danas i na strani potencijalnih kupaca tzv. loših kredita ipak imamo više igrača nego prije nekoliko godina. Konkurencija očito i tu čini svoje.

Valja reći da neki lanjski projekti prodaje NPL-ova u domaćem bankarskom sektoru nisu obuhvaćeni navedenim podacima HNB-a, koji pokazuju stanje krajem rujna 2016. Među njima je i najveći lani pokrenuti paket za prodaju, onaj Zagrebačke banke koja je u sklopu šire regionalne inicijative njezina vlasnika UniCredita prošlog ljeta tek izašla s ponudom ukupno 770 milijuna eura ili oko 5,8 milijardi kuna potraživanja. Taj projekt seprotegnuo i na ovu godinu, a u mjeri u kojoj se realizira više ili manje će obilježiti razmjere prodaja potraživanja 2017.  
 

Komentari (1)
Pogledajte sve

tko to kupuje i kako oni nalacuju potrazivanja … o tome nitko ne govori…alo zivi zid moze nesto na tu temu u saboru?

New Report

Close