Jedan od najvećih misterija interneta trenutno je identitet tvorca ili tvoraca bitcoina. Riječ je o virtualnoj valuti koja vrijedi na cijelome svijetu iza koje ne stoji ni jedna središnja banka i čiju vrijednost utvrđuje mnoštvo računala.

Posjeduje prirodnu zaštitu od inflacije i prijevare, a pod svjetla reflektora došla je zahvaljujući velikoj krizi u koju je upao europski kontinent. Bitcoin kao vrijednost nastaje u računalima i virtualnim tržištima. Količinu bitcoina u optjecaju ne utvrđuju institucije, nego računalni procesi u računalima diljem svijeta. Bitcoin je zaštićen od inflacije matematičkom funkcijom, koja onemogućuje da količina bitcoina naraste iznad 21 milijuna, a jedan bitcoin  danasstoji nešto više od 77 američkih dolara. Uz to što služi kao sredstvo plaćanja na financijskom tržištu, bitcoin se sve više koristi i kao platežno sredstvo za trgovinu različitim dobrima na internetu.

Business insider pokušao je doći do odgovora tko je došao na ideju bitcoina, pri čemu nisu došli do jednoznačnog odgovora, nego su ponudili nekoliko teorija, odnosno bolje rečeno imena. Poznato je da se bitcoin u virtualnom prostoru prvi puta pojavio 2009. godine, a časopis New Yorker u svojem je prilogu o tehnološkim novitetima naveo kako iza njega stoji fizička osoba pod imenom Satoshi Nakamoto. On je do svojeg nestanka iz internetskog prostora 2012. godine  sudjelovao na forumima specijaliziranima za kriptografiju i vodio živahne rasprave o bitcoinu, pokazujući da pozna svaki detalj projekta. Poznavatelji prilika, međutim, gotovo konsenzualbno smatraju da Satoshi Nakamoto nije nikada niti postojao. Iza njegovog imena, mišljenja su mnogi, zapravo stoji irski student i najbolji kompjutoraš svoje generacije Michael Clear kojega je svojdobno unajmila jedna irska banka kako bi unaprijedio trgovinu valutama. Kako je Clear bio više nego upoznat s ekonomijom, kriptografijom i peer-to-peer mrežama, nametnuo se kao logičan izbor za izumitelja bitcoina. Problem je što je sam Clear ponukan neplaniranom slavom, na svojoj internetskoj stranici odbacio spekulacije kako on stoji iza imena Nakamoto. Stoga su se čitači tragova na širokoj internetskoj savani okrenuli nekim drugim imenima pa su u jednom trenutku iskopali čak tri: Neala Kinga, Vladimira Oksmana i Charlesa Brya koji su svojedobno prijavljivali patente što imaju veze s bitcoinom i načinom njegove upotrebe. Drugi sumnjaju u tu priču i prstom upiru u Grigorija Pereljmana, najpoznatijem imenu široj javnosti. U pitanju je ruski matematički genij koji je nedavno riješio Poincareovu hipotezu, jedan od tri središnja problema moderne matematike na kojemu su znanstvenici s neuspješnim rezultatom radili stotinu godina. Iako je time zaslužio milijun dolara propisane nagrade, Pereljman je odbio novac te je zapravo tim potezom privukao pažnju svih svjetskih medija, a ne svojim velikim otkrićem. Povezivanje s bitcoinom nikada nije komentirao.

Nitko sa sigurnošću ne zna tko je smislio bitcoin, a velika je vjerojatnost da se nikada niti neće otkriti. Sigurno je samo da će bitcoin postajati sve popularniji što se kriza bude produbljavala, ali će istražitelje interneta i dalje kopkati tko bi mogao biti izumitelj gotovo pa savršene valute čiji je jedini nedostatak što je ograničena na virtualan svijet, iako će mnogi kazati da je i većina ulaganja uoči velike svjetske krize bila virtualna bez uporišta u realnom svijetu zbog čega visoku cijenu plaćamo i danas tražeći rješenje u bitcoinu čije je uporište u matematičkim jednadžbama.