Američki predsjednik Barack Obama neizravno je najavio odlazak čelnog čovjeka Saveznih rezervi (Fed) Bena Bernankea.

I to dan prije početka dvodnevnog sastanaka središnje banke na kojemu se očekuje da će se raspravljati i o datumu prestanka programa kupnje obveznica. Obama je Bernankea usporedio s šefom FBI-ja Robertom Muellerom koji je pred mirovinom nakon što je na toj poziciji ostao dvije godine više nego što je namjeravao. "Mislim da je Bernanke učinio izvanredan posao. On je, kao Mueller u FBI-ju koji je na toj poziciji ostao puno duže nego što je htio ili trebao", kazao je američki predsjednik. Bernanke je na čelu Feda od 2005. godine i očekuje se da će se povući kad mu u siječnju iduće godine završi mandat. I sam je nedavno kazao da se ne protivi odlasku, a samim time najavio i kraj ere tiskanja novca.

Obama pak nije konkretno odgovorio koga preferira na toj poziciji, ali ni na pitanje što bi napravio ako bi Bernanke tražio i treći mandat. "On je bio izvanredan partner i zajedno s Bijelom kućom puno je pomogao u oporavku gospodarstva koji je snažniji nego kod primjerice naših europskih partnera", kazao je Obama. Mogući Bernankeov nasljednik je, piše Financial Times, njegova zamjenica Janet Yellen koja je ujedno i sukreator Fedove strategije kupnje obveznica. No investitori se sada fokusiraju na Fedov dvodnevni sastanak koji je počeo u utorak, a u srijedu će tražiti signale za koliko će središnja banka smanjiti svoj mjesečni 85 milijardi dolara vrijedan program otkupa obveznica. Bernanke je suočen s dvostrukim komunikacijskim problemom. Prvo, čini se da tržišta nerado priznaju napredak koji vodi prema sužavanju programa kvantitativnog olakšavanja (QE3).

Drugo, tržišta također pretpostavljaju, pogrešno doduše, da svako sužavanje znači da je Fed postao manje spreman poduprijeti oporavak gospodarstva, piše FT. Stoga će Bernanke, nastavlja FT, vrlo vjerojatno ići kontra obje pretpostavke kombinirajući optimitične poruke da će snaga gospodarstva uskoro opravdati sužavanje programa s jasnim signalom da daljnje smanjivanje ovisi o napretku ekonomije što nikako ne znači rast referentnih kamatnih stopa. Kada je u rujnu prošle godine pokrenuto program QE3, središnja je banka poručila da će kupovati obveznice sve dok ne bude značajnijeg poboljšanja u prognozama na tržištu rada. Od tada dva su ključna događaja odredila smjer Feda prema sužavanju programa. Prvo, glavni pokazatelji nezaposlenosti sve su optimističniji. Fed se spustio projekciju stopu nezaposlenosti za kraj godine s 7,5 posto na 7,4 posto. Vjeruje se da će i dalje snižavati su stopu. Drugo, kretanje stope mjesečnih plaća sve su manje volatilne, što se također smatra velikim napretkom.