Računovodstveni gubitak ne znači nužno i porezni gubitak, evo formule

Autor: Mazars Cinotti , 08. travanj 2014. u 16:49
Skraćeni prikaz utvrđivanja porezne osnovice

Kako je rok za sastavljanje i predaju PD obrasca sve bliži, u nastavku donosimo zanimljivosti, mogućnosti i ograničenja vezana za korištenje poreznih gubitaka.

Kako je rok za sastavljanje i predaju PD obrasca sve bliži, u nastavku donosimo zanimljivosti, mogućnosti i ograničenja vezana za korištenje poreznih gubitaka. Prije svega potrebno je definirati nekoliko povezanih pojmova što se tiče gubitka. Poduzetnik u svojem poslovanju na kraju poslovne godine može imati različite vrste gubitaka. Prvi po redu je računovodstveni gubitak. Navedeni gubitak predstavlja razliku između prihoda i rashoda u slučaju kada su ukupni rashodi veći od ukupnih prihoda ostvarenih u obračunskom razdoblju.

Porezni gubitak je kategorija koja se utvrđuje nakon uvećanja i umanjenja računovodstvene dobiti/gubitka. Uvećanja i umanjenja se iskazuju u ovisnosti da li je neki poslovni trošak porezno nepriznat ili priznat do određenog dijela.   

U svrhu lakšeg razumijevanja, u nastavku je skraćeni prikaz utvrđivanja porezne osnovice.

 

 

Prema tome, ostvareni računovodstveni gubitak ne znači nužno i postojanje poreznog gubitka, odnosno poduzetnik čiji su rashodi veći od prihoda može se naći u situaciji da treba platiti porez na dobitak.

Rijedak je slučaj da je svota računovodstvenog gubitka jednaka svoti poreznog gubitka utvrđenoj u obrascu PD jer to bi značilo da trgovačko društvo u prijavi poreza na dobitak nije iskazalo niti jednu korektivnu stavku umanjenja ili uvećanja porezne osnovice ili su uvećanja i umanjenja u istom iznosu. Ipak, ako se to ipak dogodi, tada je računovodstveni gubitak jednak poreznom gubitku, a time i gubitku poslovne godine.

Zakonski propisi definiraju da porezni gubitak nastaje ako se u trenutku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, a isti se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina.

Drugim riječima, preneseni gubitak nastaje kod onih društava koji prilikom sastavljanja porezne prijave poreza na dobit iskažu gubitak. U bilančnom smislu (MRS 12) preneseni porezni gubitak predstavlja imovinu (odgođena porezna imovina).

Dakle, ako u razdoblju od pet godina društvo ne ostvari oporezivu osnovicu, gubi pravo na odbitak poreznog gubitka nakon isteka pete godine računajući od godine za koju je porezni gubitak utvrđen. To konkretno znači da pri utvrđivanju porezne osnovice za 2013. najstariji gubitak koji je moguće koristiti je porezni gubitak iz 2008.

Nadalje, bitno je imati na umu da se pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja, porezna osnovica smanjuje najprije za gubitke starijeg datuma. 

Bitno je istaknuti da, ako je izgledno da će društvo poslovati s dobiti u narednim periodima, porezni gubitak predstavlja imovinu društva (u vidu odgođene porezne imovine koja iznosi 20% od poreznog gubitka), jer ako društvo ima porezni gubitak znači da u budućnosti neće morati plaćati porez na dobit (pod uvjetom da je ostvaruje). Preneseni gubitak porezni obveznik iskazuje pod 37. Obrasca PD. 

Prijenos gubitka pri statusnim promjenama

U praksi se događa situacija da poduzetnici kupuju društva s poreznim gubitkom, ali ne radi sanacije spomenutih društava ili sinergijskih efekata, već upravo samo radi korištenja prenesenoga poreznog gubitka.

Izmjenama Zakona o porezu na dobit zakonodavac je zabranio otprije zakonitu poreznu evaziju. Tako Zakonu stoji da se pravnom slijedniku ukida pravo na prijenos poreznoga gubitka u sljedećim slučajevima:

– ako pravni prednik već dva porezna razdoblja prije statusne promjene ne obavlja djelatnost,

– ako tijekom dva porezna razdoblja od nastanka statusne promjene bitno promijeni djelatnost pravnog prednika te je dužan uvećati poreznu osnovicu za iznos iskorištenog gubitka. 

Također postoji i ograničenje prijenosa poreznoga gubitka kod poreznog obveznika kod kojeg se mijenja struktura vlasništva za više od 50% tijekom poreznog razdoblja u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja i to ako:

– poduzetnik već dva porezna razdoblja prije promjene vlasništva ne obavlja djelatnost,

– tijekom dva porezna razdoblja nakon promjene vlasništva bitno promjeni djelatnost osim ako je do promjene djelatnosti došlo zbog očuvanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja.

Pravilnikom se dodatno pojašnjava da se važnom promjenom djelatnosti smatra promjena djelatnosti koju porezni obveznik stvarno obavlja, i to promjena odjeljka ili skupine Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD).

Članak napisao Mazars Cinotti Consulting

 

Mazars Cinotti Audit, Mazars Cinotti Consulting i Mazars Cinotti Accounting su specijalizirana društva koja počivaju na principima profesionalnosti, te pružanja vrijednosti za novac našim klijentima.

Društva Mazars Cinotti su specijalizirana za pružanje revizijskih, poreznih, financijskih te računovodstveno – knjigovodstvenih usluga. Pokrivamo cijeli spektar usluga s navedenih područja te za iste posjedujemo potrebne licence te višegodišnje međunarodno i domaće iskustvo. Mazars Cinotti društva su članovi Mazars grupe. Mazars je međunarodna, neovisna organizacija specijalizirana u područjima poreza, revizije, računovodstva te pravnog i poslovnog savjetovanja (www.mazars.hr i www.mazars.com).

Tekstovi su informativnog karaktera te se isti ne bi trebali koristi za donošenje poslovnih odluka.

Komentirajte prvi

New Report

Close