Nova industrija, koja se promaknula u najbržerastućeg izvoznika, u 2017. iznenada udvostručila uvoz

Fina slijedi dobru praksu CISEx-a, HUP ICT-a i HGK IT-a/GettyImages Fina slijedi dobru praksu CISEx-a, HUP ICT-a i HGK IT-a/GettyImages

Od 2008. do 2017. broj softverskih tvrtki porastao je u baš svim županijama, a najizraženije je to u onima gdje su najveći gradovi.

Nakon CISEx-a, HUP-ICT-a i HGK IT-a, u srijedu je i Fina objavila vlastitu analizu hrvatske softverske branše i u njoj dala dublji uvid u to kako se ona razvija po županijama, koliko je profitabilna, ali i koliki je vanjsko-trgovinski saldo industrije koja se promaknula u najbržerastuću hrvatsku izvoznu granu.

Prema analizi “Rezultati poduzetnika u djelatnosti računalnog programiranja u razdoblju 2008. - 2017. ” stoji je da izvoz hrvatskih softveraša kontinuirano raste. U 2008. iznosio je 605,44 milijuna kuna, a do 2017. godine narastao je na 2,95 milijardi kuna. Fina je, međutim, zabilježila i iznenadno udvostručenje uvoza IT-a u 2017. godini na 1,17 milijardi kuna, djelom i stoga što su tvrtke nabavljale alate za rad u inozemstvu,  pa se rast trgovinskog salda s inozemstvom privremeno zaustavio na 1,78 milijardi kuna.

 

833 tvrtke

iz softverske branše 2017. je završilo s gubitkom

Toliko u Hrvatsku uđe više novca nego što iz nje izađe zahvaljujući domaćim proizvođačima softvera. Analiza je pokazala i da u hrvatskoj softverskoj industriji nije pravilo da baš sve tvrtke posluju pozitivno. U prosjeku svaki četvrti softveraš u kod nas je gubitaš i tako je to konzistentno iz godine u godinu.

Primjerice, 2008. bilo je 1519 softverskih tvrtki od čega ih je 404 radilo s gubitkom. U 2017. godini bilo je 3469 softveraša od čega ih je 833 poslovalo s gubitkom. No, u softverskoj industriji gubitak je često ciklička pojava uslijed smjena razdoblja u kojem se intenzivno investira u razvoj novog proizvoda da bi taj ciklus zamijenilo razdoblje intenzivne prodaje.

Konačno, uz Zagreb, ukazuje Finina analiza, i baš sve druge županije u Hrvatskoj bilježe snažan rast broja softverskih tvrtki. Posebno je to izraženo u sedam županija, i to onih u kojima su ujedno i najveći gradovi u Hrvatskoj, a koje imaju i tehničke fakultete kao i stručne udruge.

Na vrhu po broju softverskih tvrtki je Grad Zagreb s njih 1852. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 230 i Primorsko-goranska s 215. Sljedeća je Zagrebačka županija s 211 softverskih tvrtki pa Osječko-baranjska sa 149, te Istarska 148 i Varaždinska s njih 133.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve