Vinarstvo u Sloveniji u snažnom je razvoju, podrumi se polako privatiziraju, a podižu se mala obiteljska imanja. Objasnio nam je to Matjaž Lemut iz slovenske vinarije Tilia Estate koja obrađuje sedam hektara vlastitih i još sedam partnerskih vinograda, zapošljava troje ljudi i ima godišnju proizvodnju od 50.000 litara. Vinarija posluje od 1997., a od 2009. godine je u partnerstvu s argentinskom vinarijom Bodegas Esmeralda, koja ima izvozni brend Tilia.

“Posljednje značajno ulaganje bilo je 2010. s izgradnjom novog podruma za barrique bačve od 300 kvadrata, te sadnjom dva hektara vinograda. Od 2015. najjača ulaganja su u zalihe vina sorte crnog pinota. 10 000 l na godinu. U budućnosti planiramo ulaganja u zalihe vina za sazrijevanje u bačvama te nadograđivanje brenda i nova tržišta”, kaže Lemut.

Zajednička promocija

Najveći uspjeh mu je izgradnja brenda pod imenom Kuća pinota. Čak 40 posto proizvodnje izvozi, a glavna tržišta su Belgija, Nizozemska, SAD, Francuska i Poljska. Kao nova tržišta u fokusu su im susjedne zemlje Italija, Austrija, Hrvatska i Srbija, a zbog veličine tržišta Kina i Japan. “Imamo dosta turista od ožujka do listopada i to su najčešće gosti iz Belgije, Nizozemske, SAD-a, Francuske i Velike Britanije. Nudimo im dva tipa degustacije, jednostavnu degustaciju od oko sat vremena, dok je druga puni doživljaj sa šetnjom do vinograda i duža degustacija horizontale crnog pinota. Nudimo i planinski sir iz doline Soče, maslinovo ulje iz Istre i lokalne mesne prerađevine”, pohvalio se Lemut.
Od autohtonih sorti prerađuju samo jednu, zelen iz Vipavske doline, a vinarija je prepoznata posebno kroz sivi pinot, sauvignon i crni pinot. “Država propagira zajedničke promotivne akcije, posebno u ciljane zemlje. Na temelju projekata i izvještaja može se dobiti do 80 posto povratnih sredstava”, kaže Lemut.

U vinariji Jakončič tradicija se njeguje od 1847. godine kada je posađen vinograd u Kozani. Danas obrađuju 22 hektara, a posljednjih godina su posadili pet novih hektara. “Obnovili smo stare nasade. Držimo se naše dugogodišnje filozofije da se vino radi u vinogradu i da je ono najveći odraz našeg rada. Posljednje ulaganje je bilo u vinograd u Cerovem. Taj vinograd je u vrijeme Marije Terezije smatran prvoklasnim i najbolje rezultate daje kroz osam do deset godina. U pripremi nam je otvorenje prostora za degustacije za skupine do osam ljudi i prodajno mjesto. Vinski turizam je u ekspanziji pa smo primoreni u to ulagati˝, objašnjava Aljoša Jakončič.

Stigli u indijske restorane

Kako tvrdi, najveći uspjeh mu je kada do lipnja isprazni podrum i proda sve količine te potom priprema podrum za novu berbu. Posebno je ponosan na Carolina Rebula 2013 za koju su na Decanteru dobili platinastu medalju.

Druga važna sorta ove vinarije je merlot, imaju loze stare više od 80 godina koje posebno njeguju. 
“Najveće priznanje nam je da svojim radom doprinosimo razvoju i prepoznatljivosti regije. Naše glavno izvozno tržište je definitivno Kina, tu smo najviše zastupljeni i to već dvadeset godina. Uz Aziji djelujemo i na drugim tržištima, a količina koju izvezemo mijenja se iz godine u godinu, ali se krećemo od 55-70 posto. Ne ciljamo na neka nova specifična tržišta već održavamo i kvalitetno opskrbljujemo ova na kojima smo prisutni. Ljetos smo uspjeli s petinom proizvedene Carolinom Rebula doći u ponajbolje indijske restorane u Delhiju”, pohvalio se Jakončič. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”