Imigranti su u Njemačkoj sustavno u nepovoljnijem položaju. To je zaključak stranke Ljevice (Die Linke) na temelju statistike Savezne agencije za rad koja pokazuje da svaki drugi useljenik iz istočne Europe iako radi živi na rubu siromaštva, piše Deutsche Welle.

Njemačka televizija SWR također navodi statističke podatke prema kojima su posebno pogođeni useljenici iz zemalja istočne Europe koje su članice EU-a. Prem tim podacima, u prosincu 2012. svaki drugi zaposleni useljenik s punim radnim vremenom (njih 53 posto) dobivao je plaću koja je na rubu granice siromaštva ili čak ispod nje, ali kad je riječ o Nijemcima taj postotak iznosi oko 20 posto.Sabina Zimmermann, zamjenica predsjedatelja Zastupničkog kluba Ljevice u Bundestagu kaže da je to "znak siromaštva za njemačko tržište rada". Imigranti su sustavno u nepovoljnom položaju, a Zimmermann ukazuje prije svega na poslodavce koji prilikom plaćanja diskriminiraju migrante.

"Nedavno je studija Njemačkog saveza sindikata pokazala da trećina imigranata dobiva plaće na rubu granice siromaštva. Oni dobivaju do 40 posto manje plaće." Sabine Zimmermann zato kritizira raspravu o doseljavanju siromašnih koju je potakao CSU, kao promašenu. Strah od masovne zloporabe njemačkog socijalnog sustava od strane doseljenika iz EU ničim nije potvrđen, kaže Zimmermann, dodajući da je krajnje vrijeme da se u Njemačkoj drukčije povede rasprava o useljavanju, osobito nakon što su Švicarci na referendumu odlučili ograničiti useljavanje i građana Europske unije. "U Švicarskoj nema minimalne satnice, a nema ni sigurnosti kroz dobre kolektivne ugovore. To su problemi o kojima i mi u Njemačkoj moramo raspravljati, a ne hoće li migranti iskoristiti socijalne sustave", tvrdi zastupnica. Ona, također poziva da se riješi pitanje brojnih dobro obrazovanih useljenika koji ne mogu dobiti adekvatno plaćen posao. Jer, ima i onih koji rade kao taksisti umjesto kao kirurzi, a to je "problem nepriznavanja diploma u administrativnoj njemačkoj džungli". "Postoji Zakon o priznavanju diploma na saveznoj razini", kaže Zimmermann, ali s obzirom na to da i pokrajine imaju svoje zakone, tu se više nitko ne snalazi.

Tako je 16 pokrajina zaduženo za učitelje, odgojitelje i inženjere, što izaziva probleme, potvrđuje i Vijeće stručnjaka njemačkih zaklada za integraciju i migraciju jer priznavanje stranih diploma za određena zanimanja nije ujednačeno, kao kod učitelja.Christine Langenfeld, predsjednica Vijeće stručnjaka navodi strah učitelja koji na primjer iz Bavarske preseli u Hessen, hoće li i tamo moći raditi svoj posao.  "To se odnosi i na inženjere", kaže Langenfeld, "ali srećom time više nisu pogođeni odgojitelji, jer su na tom području napravljeni veliki pomaci". Naime, pokrajine su se dogovorile oko jedinstvene procedure i to unijele u svoje zakone. Pokrajine, doduše najavljuju poboljšanja na još nekim područjima, na primjer kod zanimanja u zdravstvu. Zasad na tom području vladaju velike razlike jer u pet njemačkih pokrajina nema zakona koji bi migrantima jamčio pravo na priznavanje diploma.