Strani ulagači hrle u Sloveniju

Slovenska trgovina robama i uslugama s inozemstvom bilježi višak od 514 milijuna eura/FOTOLIA Slovenska trgovina robama i uslugama s inozemstvom bilježi višak od 514 milijuna eura/FOTOLIA

Najviše je zaduženost prema inozemstvu smanjila država, slijede banke koje su sada dužne 300 milijuna eura manje.

Inozemna izravna ulaganja u Sloveniju u prvom polugodištu 2018. porasla su za 347,4 milijuna eura, što je 8,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju analiza Banke Slovenije o ulaganjima. Najveći dio tog porasta bio je u obliku vlasničkog kapitala i reinvestirane dobiti, dok je neto dug prema stranim vlasnicima smanjen.

Više ulažu u druge zemlje
Kako u najnovijem izdanju publikacije "Ekonomski odnosi Slovenije s inozemstvom" navode analitičari Banke Slovenije, izravna ulaganja, odnosno domaće investicije u inozemstvu minus strana ulaganja u Sloveniji u lipnju zabilježila su 123,1 milijuna neto priljev kapitala, a u posljednjih 12 mjeseci 591 milijuna eura. Domaća izravna ulaganja u inozemstvo u lipnju pala su za 43 milijuna eura, dok su u proteklih 12 mjeseci povećana za 130 milijuna eura.

 

43,5 mlrd.

eura iznosio je bruto dug prema inozemstvu u lipnju

To je rezultat neto povećanje vlasničkog kapitala za 107 milijuna eura i zadržane dobiti od 30 milijuna eura, a s druge strane, smanjenje neto financiranje stranih podružnica za sedam milijuna eura. U lipnju, bruto dug prema inozemstvu iznosio je 43,5 milijardi eura, što je milijardu eura manje nego prije godinu dana. Najviše je svoju zaduženost smanjila država, slijede banke koje su sada dužne 300 milijuna eura manje, a središnja banka i ostali sektori su svoju zaduženost u odnosu na lipanj 2017. godine povećali za ukupno 800 milijuna eura.

U strukturi, državni sektor dominirao je udjelom duga od 50%. S obzirom na oblik financijskih instrumenata prevladavali su dugovi u dužničkim vrijednosnim papirima i zajmovi.

Svi računi u plusu
Neto inozemni dug, koji se dobije oduzimanjem obveza od potraživanja u lipnju je dosegnuo 8,5 milijardi eura, što u usporedbi s godinom ranije znači pad od 1,7 milijardi eura.  U lipnju, neto zadužena bila je samo država, svi ostali sektori su neto vjerovnici u inozemstvu. Tekući račun je u lipnju zabilježio višak od 443 milijuna eura i bio je 164 milijuna viši nego u lipnju prošle godine. Trgovina robama i uslugama zabilježila je višak od 514 milijuna eura, od čega 55% potječe od trgovine uslugama. 

U prvoj polovici godine je višak na tekućem računu iznosio 1,76 milijardi eura, 346 milijuna eura više nego u istom razdoblju prošle godine. Stanje financijskog računa u lipnju bilo je pozitivno u iznosu od 16,2 milijuna eura, a u posljednjih 12 mjeseci dvije milijarde eura. Tijekom proteklih 12 mjeseci najveći neto odljev bio je ulaganje u vrijednosne papire. Neto priljev uglavnom je zabilježen u gotovini i depozitima.

Komentari (2)
  • trader
    trader 11:15 16.8.2018.

    Treba vidjeti strukturu tih ulaganja. Da li su to ulaganja kao u Hrvatskoj koja služe iznošenju love van kao strani lanci i banke sa visokim kamatama, ili su to konkretna ulaganja koja će ojačati slovensku ekonomiju. Ona prva su štetna, ona druga korisna.

  • TORNOS
    TORNOS 7:47 16.8.2018.

    Izravna ulaganja su mjerilo poslovne klime neke države! Izravna ulaganja su mjerilo otvorenosti neke države za strane ulagače! Izravna ulaganja su mjerilo (ne)korumpiranosti državne administracije, sudbene vlasti, političara ect.
    Izravna ulaganja su i indikator poslovne, kulturne i ostale sposobnosti i otvorenosti poslovnih krugova!
    Kako te stvari izgledaju kod nas bolje da se i ne govori!!!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!