I Srbija će proizvoditi električne automobile, najkasnije do rujna ove godine na ulicama Beograda pojavit će se malo gradsko vozilo na električnu energiju čija cijena neće prelaziti 10.000 eura, javlja B92. kompanija Eko Srbija već je dogovorilo prvu isporuku dijelova za sklapanje dvanaest automobila, ali planiraju da se uskoro svi dijelovi električnog automobila proizvode u Srbiji. Tvrde da zatvorili cjelokupan financijski plan i dobili potrebne dozvole, i sada, kako objašnjavaju u Eko Srbiji, sve ostalo je samo do tržišta.

Predstavljanje u rujnu
"S kineskim partnerom dogovorili smo sve oko uvoza dijelova, od šasije, motora, baterija do karoserije, koji bi se sklapali u okolici Beograda. Ipak, naša želja je da elektromotor i karoseriju proizvodimo u Srbiji te smo već započeli pregovore sa srpskim kompanijama koje mogu proizvesti te dijelove vozila", kaže Dragan Škrnjić, direktor Eko Srbije. Njegova kompanija dobila je potpuno besplatno licenciju od jedne renomirane talijanske kompanije za proizvodnju elektromotora, a jednaku licenciju nedavno otkupio i japanski automobilski div Suzuki.

"Prvi električni automobil, koji će se na našem tržištu prodavati pod imenom Axios, predstavit ćemo u rujnu, na petom Tesla rallyju, na kojem sudjeluju električna vozila i hibridi iz cijelog svijeta. Naš automobil je namijenjen, prije svega, za korištenje u gradskim uvjetima. S jednim punjenjem baterija ima domet do 140 kilometara, a najveća brzina je 60 kilometara na sat", dodaje direktor Škrnjić. 

Električni autobusi na ulici
Posebno je zanimljivo da se električni Axios puni na običnoj kućnoj utičnici od 220 volti i da je vrijeme najdužeg punjenja baterije oko osam sati, dok je potrebno samo dva sata za punjenje 60 posto kapaciteta baterije. S druge starne, projekt Axios nije prvi u Srbiji kojem je cilj proizvodnja električnog automobila. Centar za motorna vozila AMSS je uspješno proizveo, te nakon serije testova i registrirao Punto Classic s pogonom na električnu energiju. To vozilo, djelo tima inženjera Milana Božića, zbog svojih originalnih rješenja, izaziva veliku pažnju i van granica Srbije, navodi B92.

Nedavno je na sajmu automobila u Beogradu predstavljen i projekt međunarodne stručne skupine (IEEG), kojoj je na čelu srpski inovator Slavko Vujović, i koji su najavili za ožujak 2017. godine međunarodni sajam električnih automobila koji će biti u potpunosti proizvedeni u Srbiji. Inače, Beograđane će uskoro prevoziti pet novih električnih autobusa. Grad Beograd objavio je na Twitteru fotografije novih "ekološki prijateljskih autobusa" čija je emisija štetnih tvari jednaka nuli. Kako je najavljeno, elektroautobusi će prometovati od Sava centra do Vukovog spomenika, čime Beograd postaje prvi glavni grad u regiji s linijom javnog gradskog prijevoza na kojoj prometuju električna vozila. Kapacitet tih autobusa je najmanje 80 putnika. 

Jedini u Europi ne dobivaju pomoć

Bez poticaja za elektrovozila
Srbija je jedina zemlja u Europi koja ne daje nikakve subvencije za električne automobile i hibride, dok pomoć u pojedinim zemljama EU doseže i do 8000 eura, a u Srbiji nisu predviđene ni porezne olakšice. Prije nekoliko godina država je sa 100.000 dinara stimulirala prodaju eko-vozila u Srbiji, ali je Toyota morala za stotinjak prodanih vozila zatražiti sudsku naplatu, te je dobila spor.

Beogradski startup

Električni bicikl oduševio investitore
Mladi tim beogradske startup kompanije Ono Bikes predstavio je prije nekoliko dana na festivalu Pioneers u Beču električni bicikl koji je izazvao veliku pažnju investitora, priopćila je Gospodarska komora Srbije (PKS). Električni bicikl nazvan Archont omogućava udobnost vozaču koji bateriju jakog motora može prilagoditi svojim potrebama. Izvršni direktor kompanije Ono Bikes Marko Šćepanović, rekao je da je to jedinstven proizvod jer predstavlja "ručni rad koji se izdvaja dizajnom i tehnologijom". Cilj im je razvoj proizvodnje elektromotora koji pokreće bicikle u Srbiji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost