Početkom srpnja ruski premijer Dmitrij Medvjedev potpisao je uredbu koja označava početak novog trogodišnjeg programa privatizacije državne imovine. Trenutno je, kako piše Ruski vjesnik, država dioničar u 2337 tvrtki, od čega u 1256 drži 100% dionica.

Prema odobrenom programu između 2014. i 2017. planirana je privatizacija 436 tvrtki i 514 federalnih državnih unitarnih poduzeća (FGUP-a).Veliki dio državne imovine obuhvaća brojne mehaničarske radionice i tvrtke, poljoprivredna dobra, ribnjake i drvoprerađivačke kombinate raštrkane diljem zemlje. Država je također vlasnik od 50 do 100% dionica u 100 kompanija, od 0,25 do 50% dionica u 227, dok u 754 kompanije posjeduje 25% dionica ili manje. Država također samostalno upravlja i sa 1795 FGUP-a. Vlada očekuje da će do 2016. država u potpunosti izaći iz kapitala tvrtki iz nesirovinskog sektora koje nisu prirodni monopolisti i ne pripadaju industriji obrane.

Osim privatizacije manjih poduzeća, ruska vlada planira i krupne privatizacije: između 2014. i 2017. država se u potpunosti treba povući iz uprave tvrtka Rostelekom, Rosspirtprom, Rosnano i Ujedinjene tvrtke za proizvodnju žita (OZK), a u vezi s "razvojem Moskovskog zrakoplovnog čvora (MAU)" otuđiti i kapital međunarodnog aerodroma Šeremetjevo, Aerodroma Vnukovo i Međunarodnog aerodroma Vnukovo.Do 2016. vlada također planira smanjiti državni udio na 25% plus 1 dionicu u aviokompaniji Aeroflot, brodarskoj kompaniji Sovkomflot i rudarskoj kompaniji za proizvodnju dijamanata ALROSA.Na 50% plus 1 dionicu predviđeno je smanjenje udjela države u kompaniji RusHidro i VTB banci.

Vlada također namjerava smanjiti udio Rosnjeftegasa u kapitalu Rosnjefta na 50% plus 1 dionicu. Planirano je smanjenje državnog vlasništva i nad Transneftom i Ruskim željeznicama (RŽD) na 75% plus 1 dionicu. Najveća prepreka u privatizaciji državnih poduzeća je zabrana emisije njihovih dionica na stranim burzama. Ograničenje prodaje dionica državnih kompanija u inozemstvu tumači se potrebom za stimulacijom razvoja domaćeg burzovnog poslovanja i planom da se Moskva pretvori u međunarodni financijski centar. Uvodeći ograničenja na ponudu državnih tvrtki na međunarodnim tržištima, vlasti ih zapravo privatiziraju po nepovoljnijim uvjetima, tj. po sniženoj cijeni, a samim tim proračun ostvaruje manje prihode.

Recesija

U srpnju proizvodnja u minusu 

Prema podacima Ruskog ureda za statistiku, u toj zemlji je u srpnju prvi put u četiri posljednje godine zabilježen pad proizvodnje. Prema posljednjim podacima, indeks nabavki za potrebe proizvodnje (PMI) pao je ispod kritične granice od 50 poena. Smanjenje indeksa PMI ispod granice od 50 poena znači da je privredni rast ušao u "minus fazu". Ključni dokaz pogoršanja situacije u gospodarstvu Rusije je odsustvo rasta novih narudžbi na domaćem tržištu. Jednako, ruski proizvođači su smanjili svoje nabavke, prvi put od siječnja prošle godine.