Giuseppe Littera blista od sreće kad govori o svom start-up poduzeću. "To je bila naša vizija, ovdje kod kuće ponovo omogućiti gospodarsku perspektivu", kaže utemeljitelj i direktor Sardexa.

Dugo je na otoku Sardiniji gospodarstvo bilo na koljenima. Otok su napuštali osobito dobro obrazovani ljudi. Sardex je to htio promijeniti. Kao klub za mala i srednja poduzeća svojim članovima on nudi mogućnost da si međusobno pomažu uzimajući jedni od drugih usluge bez kamata i bez novca. Ideju su uzeli od švicarske zadruge Wirtschaftsring Genossenschaft Wir, objašnjava Littera.

Kako funkcionira model?

Članovi dobiju pristup online-platformi Sardexa. Tamo mogu naći ponude i potražnju proizvoda i usluga drugih članova udruge. Članovi si međusobno plaćaju proizvode i usluge takozvanim Sardex-kreditima, a ne novcem, piše DW.

Jedan primjer: Članovi udruge su jedan zubar, jedan dućan s hranom i jedan stolar. Zubar popravi zidaru zube. Za to dobije Sardexov "kredit". S tim "kreditom" može kupiti hranu u dućanu. A vlasnik dućana može tim "kreditom" platiti stolaru izradu novih polica u dućanu. Time je kreditni krug zatvoren. Obavljeno je više transakcija a da nitko nije morao posezati za novcem ili opterećivati svoj bankovni račun.

 "Tijekom godine bi svaki član trebao podjednako često davati i primati robu i usluge, odnosno imati uravnoteženo stanje na "kreditnom" računu, tako da dugoročno bude oko nule", objašnjava Littera. "To je nužno da bi sustav funkcionirao."

Svaki član dogovori sa Sardexom gornju i donju granicu svoga kreditnog obujma. Osim toga stanje na kreditnom računu i obavljeni poslovi su vidljivi svim članovima. "To stvara transparentnost", kaže Littera, "a time i povjerenje. To je važno."

Sardex zapošljava ekipu posrednika koji svakodnevno za računalom provjeravaju stanje ponude i potražnje svih članova i traže mogućnosti sklapanja poslova. Tako je Sardex dobio uvid u gospodarsko stanje na Sardiniji i prepoznao neke nove mogućnosti. Zato je ova zadruga svoje savjete davala i sardinijskoj vladi.

Početak i izgradnja

Početkom 2000. Littera i nekoliko prijatelja iz gradića Serramanna došli su na ideju da osnuju kreditnu zadrugu na Sardiniji. Novca nisu gotovo uopće imali, samo ideju i upornost.

Nakon slabog starta poduzeće već tri godine bilježi vrlo jak rast. Prvog člana dobili su tek 2010. godine, a danas imaju 3.200 članova, malih i srednjih poduzeća. U međuvremenu Littera puno više poduzeća odbija nego što ih prima u članstvo. Jer, za kreditni krug je važno da obuhvaća uravnoteženu količinu robe i usluga.

"Dugoročno želimo imati oko 10.000 članova", kaže Littera. U 2015. su obavljene transakcije vrijedne 51 milijun eura. Ali, većinu obavlja vrlo aktivna četvrtina članova.

 Poslovni model je vrlo jednostavan. Članovi plaćaju godišnju članarinu. Mala poduzeća plaćaju nekoliko stotina, veća do nekoliko tisuća eura. Osim toga nema nikakvih drugih pristojbi.

Širenje na druge regije

Sardex svoj poslovni model aktivno prenosi u druge dijelove Italije. U zadnje dvije godine je poslovanje prošireno na još deset regija. Kreditni krugovi se organiziraju neovisno jedni o drugima. "U svakoj regiji trebamo oko 600 članova kako bismo poslovali s dobitkom", kaže Littera. "Izazov je najprije osigurati toliki broj članova, jer za sudionike tek iznad tog broja članstvo ima smisla."

U travnju je Sardex dobio tri milijuna eura stranoga kapitala. Time bi trebalo biti omogućeno stvaranje toga modela u drugim regijama. I talijanska država je uložila u Sardex. To je znak da Italija prepoznaje da ovaj model oživljava konjunkturu.

U međuvremenu se za njihov model raspituju i iz Španjolske, Hrvatske, Engleske pa čak i Brazila. "Naš stil je postupna i sustavna izgradnja poduzeća. Mi radije obećamo manje, a pružimo više", kaže Littera. "Ali, mislim da ćemo za nekoliko godina krenuti s poslovanjem izvan Italije."

Granice mogućega

Na temelju Sardexovih kredita u međuvremenu se mogu obavljati gotovo svi poslovi. PDV i porez na dohodak se, naravno moraju plaćati državi. Članovi, dakle, ne mogu obavljati poslove samo između sebe. Jer, inače ne mogu doći do normalnog novca – a država ne prihvaća Sardexove kredite kao sredstvo za plaćanje poreza.

Zato članovi moraju obavljati poslove i s onima koji nisu članovi kako bi došli do novca i kako bi mogli platiti porez. Sardex zato svojim članovima preporučuje da ne obavljaju više od 20 posto svojih poslova preko Sardex-kredita.

"Kad bi država bila spremna prihvatiti Sardex-kredite kao sredstvo za plaćanje poreza, otvorila bi nam se velika vrata", kaže Giuseppe Littera. Tada bi se neograničeno puno poslova moglo obavljati preko Sardex-kredita. "Ali, teško da će se to dogoditi."