Na sjeveru Francuske izdan je crveni alarm, a očekuje se kako će temperatura u Parizu dostići 41 Celzijev stupanj.

U Ujedinjenom Kraljevstvu predviđa se temperatura od 39 stupnjeva. Vlakovođama je naloženo da voze sporije kako bi spriječili izvijanje tračnica od vrućine.

Belgijski, njemački i nizozemski temperaturni rekordi mogli bi biti srušeni drugi put u dva dana.

"Klimatske promjene povećale su mogućnost pojave i intezitet toplinskog vala diljem Europe", rekli su iz britanskog državnog metereološkog zavoda.

U srijedu se vlak Eurostar na putu iz Belgije prema Londonu pokvario, pa su putnici ostali zarobljeni.

Francuski mediji prenose da je pet smrti potencijalno povezano s toplinskim valom.

Vlasti su izdale crveni alarm, najvišu razinu upozorenja, za regiju Pariza i 19 drugih francuskih departmana, pozvavši na "potpuni oprez".

Najnoviji toplinski val uspoređuje se s ljetnim žegama iz 2003. kada je život izgubilo gotovo 15 tisuća ljudi.

Francuska prijestolnica uvela je treći od četiri stupnja obrane od toplinskog vala koji predviđa otvaranje "dvorana za osvježenje" u javnim objektima te postavljanje privremenih javnih česmi i raspršivača vlage te niz mjera namijenjenih starijim osobama, najvećim žrtvama ljetnih vrućina.

Belgija, Njemačka i Nizozemska već su u srijedu zabilježile najviše temperature u povijesti, s 39,9, 40,5 te 39,3 Celzijevih stupnjeva.

Međutim, prognostičari predviđaju kako bi živa u termometru mogla u četvrtak skočiti još više, a na jugoistoku Nizozemske očekuje se rekordnih 40 Celzijevih stupnjeva.

Četrdesetak stupnjeva očekuje se i u gradovima u središtu i na sjeveru Italije, napose u Firenci i Ferrari. No zemlju neće zahvatiti toplinski val u pravom smislu jer će jug i središte Europe ovaj put biti pošteđeni.

Brzina i obuhvat sadašnjeg globalnog zatopljenja premašuje slične događaje u proteklih 2000 godina, navode znanstvenici i njihovi radovi trebaju razuvjeriti i najtvrdokornije klimatoskeptike. 

U vrijeme kada velik dio Europe stenje pod drugim toplinskim valom u samo mjesec dana, dvije različite studije analiziraju klimatska kretanja u proteklih 2000 godina našeg planeta.

Znanstvenici su se koristili podacima o temperaturama prikupljenima iz gotovo 700 indikatora, kao što su godovi drveta, uzorci ledene jezgre, sedimenti jezera i koralja te moderni termometri.  

Prva studija objavljena u časopisu Nature ističe da je prvo "malo ledeno doba" nastupilo između 1300. i 1850. godine bilo geografski ograničeno, pa ako je zima 'vladala' tijekom više stoljeća Europom i Sjedinjenim Državama, nije zahvatila čitav planet.

"Kada se vratimo u prošlost, nailazimo na regionalne fenomene, ali nijednom na globalni", objašnjava Nathan Steiger sa Sveučilišta Columbia u New Yorku. 

"Međutim danas, globalno zatopljenje je upravo to – globalno. Zahvatilo je 98 posto planeta nakon industrijske revolucije", ističe Steiger.

Druga studija objavljena u časopisu Nature Geoscience, promatrala je prosjek temperaturnih razlika u kratkim vremenskim radzobljima, svako od njih od samo nekoliko desetleća. 

Njihovi su zaključci jasni: ni u jednom trenutku od početka naše ere temperature nisu rasle takvom brzinom ni tako redovito kao od kraja 20. stoljeća. Dakle, otkako su nakon rata proizvodnja (na pogon fosilnih goriva) i potrošnja tih goriva dosegnuli neviđene razine. 

Taj rezultat govori "o izvanrednom karakteru sadašnje promjene klime", objašnjava Raphael Neukom sa Sveučilišta u Bernu u Švicarskoj.

Ove studije "trebale bi napokon 'začepiti' usta klimatoskepticima koji tvrde da je nedavno globalno zagrijavanje tek jedan u nizu prirodnih klimatskih ciklusa", ističe Mark Maslin sa Sveučilišta College u Londonu komentirajući te dvije studije.