Energoinvest, simbol gospodarske snage Bosne i Hercegovine i Jugoslavije u razdoblju prije 1990. godine, uskoro će biti privatiziran. Vlada Federacije BiH, koja je vlasnik 67 posto udjela, odlučila je prodati većinski paket dionica.  Energoinvest je bio lider na području energetike na jugoistoku Europe, zapošljavao je više od 40.000 radnika, a danas ih je 450.

Kompanija je nastals zahvaljući potrebi tadašnje države za snažnom industrijalizacijom i uspostavom energetskih mreža i postrojenja, tako da je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća Energoinvest bio veliki konzorcij s brojnim tvornicama i predstavništvima po svijetu, od Meksika sve do Malezije. Nakon rata u BiH kompanija je podijeljena, a njeni dijelovi su rasprodani. Ali, rijetko koja od Energoinvestovih kompanija sada posluje uspješno, piše Oslobođenje. Danas, osnovna djelatnost bivšeg industrijskog diva je izgradnja dalekovoda, trafostanica i telekomunikacija, te projekata u području termo i hidro inženjeringa. 

Utjecaj rata
Gotovo sve hidroelektrane u BiH projektirane su u Energoinvestu, kao što su hidroelektrane na Neretvi, Vrbasu i Trebišnjici. Jednako, kompanija je projektirala i izvodila radove i nadzor nad najvećim termoelektranama. Tu su i termoelektrane u Indiji i Indoneziji, dok je odjel za delekovode projektirao i izgradio desetke tisuća kilometara dalekovoda. Osim u BiH i bivšoj zajedničkoj državi, u kojoj je postavio prvi dalekovod od Jajca do Zagreba, Energoinvest je gradio dalekovode u Libiji, Egiptu, Etiopiji, Zambiji, Keniji, Sudanu, Iraku, Iranu, Kuvajtu, Pakistanu, Indoneziji i drugim zemaljama.  

"Do početka rata devedesetih Energoinvest je bio stabilna kompanija. Nažalost, rat je učinio svoje, upravna zgrada Energoinvesta je u ratu teško granatirana, gorjela je. Energoinvest je privatizacijom ostao bez svojih tvornica. Danas je to kompanija drukčijeg profila. Uglavnom projektiramo i prodajemo znanje. Energoinvest nikako nije mogao utjecati na privatizaciju. To je učinila politika. Mi smo, na primjer, uspjeli zadržati tvornicu u Meksiku, a nismo uspjeli zadržati tvornicu prekidača udaljenu nekoliko kilometara od upravne zgrade, u Lukavici u RS. Surađujemo s nekim našim bivšim tvornicama, prošle godine zajedno smo radili na jednom projektu Elektroprijenosa BiH upravo s tvornicom iz Lukavice, ali koncept je drukčiji i sigurno je da su rat i poslijeratno razdoblje osiromašili Energoinvest. Sve to naslijeđe, i dobro i loše, dolazi na naplatu, tako da nam ime i brend i danas otvaraju vrata na mnogim tržištima, ali bez svog proizvoda teško možemo konkurirati velikim kompanijama u ovom poslu", kaže direktor Energoinvesta Enes Čengić. U vlasništvu Energoinvesta ostala je samo tvornica elektroopeme iz Meksika, Energomex, koja danas taško pronalazi svoje mjesto na tržištu, tako da će i ona teško opstati. 

Pokušaj spašavanja
Osnivanjem Energoinvest grupe pokušalo se prebroditi nedostatak vlastitog proizvoda, te se povezati i koristiti međunarodne reference i prednosti pojedinih članica zbog zajedničkog nastupa na tržištima. Energoinvest i danas dobiva relativno velike projekte u regiji i Africi, ali zbog rizika na bliskoistočnim tržištima i otežane naplate, posebno u iračkom Kurdistanu, ima velikih problema. Kasni se s isplatom plaća, radnici prosvjeduju. Možda će privatizacija zaustaviti propadanje te BiH kompanije, ali to nitko ne može jamčiti.         

Mandat do kraja veljače

Enes Čengić odlazi s čela Energoinvesta
Na čelu bivšeg gospodarskog diva Energoinvesta uskoro bi se trebao naći novi direktor. Kako je za portal Klix.ba potvrđeno iz te kompanije, još uvijek aktalnom predsjedniku Enesu Čengiću, mandat istječe 28. veljače. "Direktoru Enesu Čengiću mandat istječe 28. veljače i on više neće biti direktor. Kada bude potvrđen novi Nadzorni odbor, odlučivat će se o imenovanju novog direktora", rekli su portalu iz Službe za odnose s javnošću Energoinvesta.