Kreditiranje kućanstava i kompanija u eurozoni u listopadu je neočekivano snažno smanjeno, pokazali su najnoviji podaci Europske središnje banke (ECB), naglašavajući slabo stanje gospodarstva eurozone.
Kreditni plasmani banaka prema privatnom sektoru u eurozoni na godišnjoj su razini tako smanjeni za 2,1 posto, pokazali su najnoviji podaci ECB-a.
Njihov pad nadmašio je očekivanja ekonomista iz Reutersove ankete koji su prognozirali pad od najviše 1,8 posto.
ECB je ovoga mjeseca smanjio ključnu kamatnu stopu na novu rekordno nisku razinu od 0,25 posto, no one nisu ravnomjerno pretočene u realno gospodarstvo u svim dijelovima zone primjene jedinstvene europske valute.
"Iako je ECB tek snizio kamatnu stopu za refinanciranje, pritisci da poduzme dodatne mjere ojačat će, ponajprije zahvaljujući smanjenom kreditiranju", kazao je Peter Vanden Houte, ekonomist u banci ING.
Vanden Houte ne misli da bi u kratkom roku moglo doći do novog smanjenja kamatnih stopa, ali vjeruje da bi ECB mogao razmisliti o posebnim mjerama za poticanje rasta kredita već na sljedećem redovnom bančinom zasjedanju koje je na rasporedu idući tjedan.
Takve bi mjere mogle uključivati novi krug dugoročnih zajmova za banke, odnosno dugoročne operacije refinanciranja.
Potpredsjednik ECB-a Vitor Constancio prigušio je u međuvremenu špekulacije o tome da ECB priprema novi krug navedenih zajmova, poput onih koje je bankama ponudio krajem 2011. i početkom 2012. "Banke su poboljšale likvidnost i pritisak nije isti kao što je bio", kazao je.
ECB je putem dvije aukcije 2011. i 2012. bankama ponudio 1.000 milijardi eura u vidu vrlo povoljnih kredita s rokom otplate do tri godine. Tim je potezom po tadašnjim riječima guvernera ECB-a "spriječena vrlo ozbiljna nestašica kredita".
Uz nisku inflaciju od 0,7 posto, daleko ispod ECB-ove ciljane razine od nešto ispod dva posto, neki dužnosnici ECB-a posljednjih su desetak dana često u javnosti iskazivali spremnost za usvajanje novih mjera za podupiranje oporavka eurozone.
S druge strane, dužnosnici skloniji zaoštravanju monetarne politike, iako su u manjini, ističu pak ograničeni manevarski prostor u ECB-ovoj monetarnoj politici.
Prostor za poduzimanje novih mjera ograničen je, upozorio je u utorak član izvršnog odbora ECB-a Yves Mersch.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.“Vanden Houte ne misli da bi u kratkom roku moglo doći do novog smanjenja kamatnih stopa, ali vjeruje da bi ECB mogao razmisliti o posebnim mjerama za poticanje rasta kredita već na sljedećem redovnom bančinom zasjedanju koje je na rasporedu idući tjedan.”
Jel tu netko ludi ili nas prave ludima? Države ne bi smjele uzimati sve veće kredite, nego bi to trebale privatne osobe i firme. Dok u isto vrijeme država može elegantno podići poreze da poveća prihode (ali je svejedno to ne spašava), što mogu napraviti privatne osobe i firme? Dizanje cijena je slično kao dizanje poreza države. Dizanje cijena globalno ne rješava manjak novca za vraćanje kredita sa kamatama. To vidimo i iz državnog neuspjeha po tom pitanju. Dizanje cijena ili veća prodaja po istoj cijeni zahtijeva ili više novca ili veću cirkulaciju novca. Samo kako, ako smo u besparici? Kako da trošimo više, ako nemamo više novca? Kako da ubrzamo potrošnju, ako razvlačimo placu cijeli mjesec?
Cijela bit je da nema profita u sadašnjosti bez uzimanja kredita. U budućnosti imamo dugove. A profit se postiže dizanjem kredita za plaćanje dugova i dodatnog iznosa za tekući profit. Prema tome, dug neumoljivo raste po eksponencijalnoj krivulji. Što se događa sa privredom, ako iznosi kredita počnu padati? To znači da ljudi shvaćaju da su namagarčeni i ne žele više igrati naivnu lovinu za bankare. Ako banke misle da se sve rješava davanjem kredita, neka same sebi podjele kredite pa nek ih onda vraćaju. A mi ćemo raditi bez kredita.
Uključite se u raspravu