Mala vojvođanska općina Inđija privukla pola milijarde eura investicija

Autor: Rato Petković , 19. kolovoz 2010. u 22:00

Direktor IGB Automotivea tvrdi da je Inđija u samom europskom vrhu po privlačenju stranih investitora

Nakon trogodišnjeg poslovanja u Inđiji njemačko-austrijska kompanija Bauerhin – IGB Automotive odlučila je proizvodnju komponenti za grijače automobilskih sjedala preseliti u taj grad. Ta je tvrtka samo jedna od 50-ak stranih i srpskih investitora koji su to srijemsko mjesto prepoznali kao najpogodnije za gradnju proizvodnih pogona.

Pregovori s 80 tvrtki
Prema riječima Josefa Himlera, direktora njemačke kompanije, Inđija je po privlačenju investitora u samom europskom vrhu čime pridonosi da Srbija bude jedno od najboljih odredišta za greenfield investicije. Ministarstvo ekonomije Mlađana Dinkića pregovara s 80 inozemnih investitora o ulaganju njihova kapitala u Srbiji, od kojih se 20 bave proizvodnjom autodijelova. Predsjednik općine Goran Ješić, kojeg smatraju najzaslužnijim za gospodarski preporod Inđije, najavio je za jesen dolazak novih kompanija među kojima je i danska tvrtka Grundfos za proizvodnju pumpi. U gradnju tvornice, u kojoj će biti zaposleno 2300 ljudi, bit će uloženo 80 milijuna eura. Ješić nam je izjavio kako bi investicije bile još veće ukoliko bi država stvorila uvjete za veću sigurnost stranog kapitala. U Inđiju je do sada uloženo pola milijarde eura.Srpski biznismen Predrag Ranković uložio je 50 milijuna eura u tvronicu cigareta koja spada među najveće u toj državi. Henkel ima dva pogona za proizvodnju komponenti namijenjenih građevinskoj industriji, a njemački Thyssenkrupp je izgradio najveće distributivno središe u regiji.

Kriza odgodila park
U Inđiji posluje najveća tvornica hrane za kućne ljubimce u koju je investiran talijanski kapital. Gotovo je nemoguće nabrojati sve tvornice koje posluju u industrijskoj zoni u koju će se poslije dvogodišnjeg zastoja zbog krize, aktualizirati realizacija projekta indijske kompanije Embassy Group o gradnji informatičkog-tehnološkog parka u što će biti uloženo 600 milijuna dolara. Park će se prostirati na 220 hektara, a u njemu će poslovati tvrtke poput HP-a i Microsofta.

Pioniri

Jednostavna procedura
Inđija je pogodna za ulaganje zbog jednostavne administrativne procedure koja traje tek jedan dan. Zanimljiva je i zbog industrijske zone koja se prostire na tisuću hektara i u kojoj investitori zapravo mogu gotovo odmah početi s realizacijom projekata.

Počelo prije 7 godina
Industrijska ekspanzija Inđije, prema riječima Dragana Jankovića, direktora Agencije za ekonomski razvoj, počela je prije sedam godina. Ulagači su investirali više od pola milijarde eura po čemu je Inđija prva u Srbiji. Svojim primjerom dali su “recept”, ostalim gradovima u toj državi koji pokušavaju primijeniti njihova iskustva u privlačenju investitora.

Komentari (3)
Pogledajte sve

I u SAD-u su banke sanirane novcem poreznih obveznika i to nakon krize koje su same izazvale.
Kod nas su sanirane novcem poreznih obveznika davno prije, prije nego li su privatizirane.

Zato ih u ovoj krizi nismo trebali sanirati našim novcem već je stabilan bankarski sektor
spasio ovu državu, a inozemni vlasnici financ.instituacija nisu povlačili kapital u znatnoj mjeri tijekom
najvećih udara globalne financ.krize 2008. i 2009. godine.

Kako kod nas nije bilo sekuritizacije te domaće banke nisu bile izložene tzv. toxic assets, možemo
zakljućiti kako je stabilan financ.sektor amortizirao najveći udar globalne financ.krize u jesen 2008. godine. Naravno, regulator je također doprinjeo stabilnošću financ.sektora pravovremeno reagiravši.
Kriza u realnom sektoru bila bi znatno gora da i financ.sektor ima problema.
Pri čemu tzv. argetinski scenario ne bi bio iskljućen, a kuna ne bi vrijedila niti pišljiva boba.

O uvođenju poreza na banke ne moramo uopće brinuti (isti uglavnom predlažu apsolutne ekonomske neznalice poput Pupavca,Friščića i sličnih), dovoljno je samo da se Profumo na trenutak ukaže u Zagrebu i podsjeti Vladu na neke činjenice i svaka rasprava o uvođenju tog poreza nestaje.

slažem se da hrvatska ne samo da ne zna privući kapital, nego ga itekako zna odbiti, u jednom dugotrajnom autodestruktivnom coupu.

no, banke su druga priča – malo tu imamo što govoriti o stranom kapitalu, banke su sanirane u potpunosti našim novcem, novac u njima je opet skoro potpuno naš. porez bi bar malo ispravio nepravdu protežiranja banaka od koga društvo nema baš nikakvu korist.

priča o tome da je stabilnost korist koju dobivamo obični je sofizam – s tolikim privilegijima, maženjem i paženjem bilo koji sektor bi bio stabilan. mi čak ni ne znamo kakva je stabilnost banaka, tj. koliko su one uopće sposobne poslovati bez ogromnih privilegija kojima su zasute.

Hrvatska ne zna privući strani kapital za otvaranje proizvodnih pogona koji će izvoziti i jačati gospodarstvo. Ali zato zna uvesti porez na strani kapital u “našim” bankama kako bi politička sto.a skupljala jeftine političke poene. Ne svjesni posljedica koje će takva odluka imati na kamatne stope, te potencijalnog rizika koji bi za zemlju imalo povlačenje tog kapitala iz Hrvatske. Živjeli hrvatski političari.

New Report

Close