EN DE

Geoinženjering – kontrola nad globalnim termostatom

Autor: Ivan Delaš
04. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Znanstvenici imaju cijeli niz ideja o tome kako kontrolirati klimu, no skeptici se pitaju kako bi to dugoročno utjecalo na Zemlju

Dok se američki predsjednik Barack Obama trudi popularizirati alternativne izvore energije poput solarne, snage vjetra ili valova, za koje su u većoj ili manjoj mjeri razvijeni moderni sustavi i aparatura koja je već postala predmetom komercijalizacije, dio znanstvene elite, na opće zgražanje drugog dijela, predlaže drastičnije mjere za održavanje i kontrolu čitavog ekosustava – geoinženjering ili klimatski inženjering. Pozivajući se na NASA-ine podatke prikupljane u posljednjih dvadeset i sedam godina, a prema kojima je utvrđeno da su temperature na Arktiku posljednjih godina postizale triput veću visinu od globalnog prosjeka, zagovarači šireg i jačeg djelovanja na okoliš smatraju da je prošlo vrijeme kada se prelaskom na obnovljive izvore energije mogla spriječiti kazna prirode nad, kako oni kažu, najvećim eksperimentom na Zemlji – civilizacijom. Prema spomenutim podacima ledenjaci se otapaju eksponencijalnom brzinom, ozonske rupe postaju sve većima, a klimatski uvjeti postaju toliko nestabilnima da kalendarski propisana godišnja doba sve manje odgovaraju stvarnim klimatskim (ne)prilikama.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Eksperimenti
Stoga se cijela svita “naprednjaka” okupila u poznatom zimskom odmorištu Aspenu već 2006. godine, preduhitrivši Obamu i šokirajući one rezeviranije klimatologe koji ponavljaju da je ekosustav Zemlje previše kaotičan da bi se nad njim “igrali doktora” i “hokus-pokus” eksperimenata metodom pokušaja i pogrešaka, te iznijela neke zanimljive teorije. Prema prvoj ekosustav bi mogao biti vraćen u ravnotežu “sijanjem” mora željezom, kako bi se ubrzao rast algi sposobnih za veliku apsorpciju plinova. Druga poziva na raspršivanje sulfatnih čestica u atmosferu kako bi one djelovale kao svojevrstan štit, minijaturni reflektori koji bi odbijali dio sunčevog zračenja i time snizili temperaturu, odnosno ohladili Zemlju. Slična potonjoj ideji je i ideja orbitalnih zrcala koja bi reflektirala sunčeve zrake te zasipanja Arktika česticama prašine, a raspravljalo se i o modificaranju mikroba koji apsorbiraju metan Dakle, svaka bi djelovala na globalnoj razini i imala vrlo vjerojatno nepovratni učinak na okoliš.

Autor: Ivan Delaš
04. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati