Svijet je u jeku razdoblja ekstremne urbanizacije. U samo pedesetak godina, od 1960. do danas, udjel stanovnika gradova u ukupnoj svjetskoj populaciji porastao je sa 34 na 54 posto. Prema procjenama Ujedinjenih naroda taj trend nastavit će se i u bliskoj budućnosti, pa će se upravo urbana područja generirati oko 90 posto prirodnog prirasta globalnog stanovništva, 80 posto novostvorenog bogatstva, ali i trošiti oko 60 posto ukupne svjetske potrošnje energije. Samo u Kini u narednih 15 godina oko 300 milijuna ljudi migrirat će iz ruralnih u urbana područja.

Stvaranje održivih modela i politika razvoja urbanih prostora utoliko je globalni imperativ. Od ovih globalnih trendova nije izuzeta niti Hrvatska koja već 50 godina bilježi kontinuiranu depopulaciju ruralnih područja, te sve veću koncentraciju stanovništva u malom broju najvećih urbanih naselja. Ipak, usprkos rastu, razvoju i promjeni osnovne funkcije gradova, vrlo malo se promijenilo u osnovnim načelima urbanizma. Temeljom tih postulata čiji korijeni sežu još u rano 19. stoljeće, gradovi su ustrojeni kao kompleksni centralizirani sustavi prometne, energetske, sanitarne i vodovodne infrastrukture. Ipak, takva paradigma sve češće pokazuje se kao anakrona, a gradovi zasnovani na njoj naprosto sve manje sposobni zadovoljiti osnovne životne potrebe ljudi koji u njima žive. 

Koncept pametnih gradova (eng. Smart city) jest skup multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja, te njihove strukturirane interakcije u svrhu omogućavanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života njegovih stanovnika. Iako se često veže uz razne varijante ICT tehnologija, koncept pametnih gradova znatno je širi od puke implementacije tehnoloških rješenja, te obuhvaća i razne sociološke koncepte, poput maksimalne društvene inkluzije i transparentnih sustava
odlučivanja. Gradovi budućnosti projekt je Poslovnog dnevnika namijenjen promociji izvrsnosti i inovativnosti ‘smart city’ inicijativa implementiranih u hrvatskim gradovima, ali i podizanju opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja takvih projekata.

Tko se može prijaviti na natječaj?

Kako bi se mogli natjecati, potencijalni sudionici moraju biti predstavnici hrvatskih gradova ili pak predstavnici drugih poslovnih i administrativnih tijela osnovanih ili u vlasništvu gradova te nominiranih s njihove strane.

Rok za podnošenje prijava
1.6.2015.

Selekcijski proces

U intervalu od 1.6.2015. pa do 1.10.2015. trajat će procjena prijavljenih projekata, a tri najbolja u svakoj kategoriji bit će predmet opširnih reportaža u sklopu medijskih platformi Poslovnog dnevnika. Evaluacija će se događati pod vodstvom stručnog žirija. Stručni žiri koji će odlučiti o najboljim projektima sastojat će se od sedam članova. Pet članova su stalni predstavnici, pripadnici domaćih znanstvenih institucija te partnera projekta, dok će dva člana žirija, temeljem svojih specifičnih kompetencija, biti nominirana za svaku od pet kategorija/nagrada.

Kriteriji odabira

Projekti će se bodovati temeljem numeričke skale od 1 do 10. Finalna ocjena bit će zbroj individualnih ocjena članova žirija dodijeljenih svakom pojedinom projektu, a ocjenom od 1 do 10, unutar svakog projekta,
ocjenjivat će se tri ključne točke svakog projekta:
a) Inovativnost
b) Socijalni impakt
c) Primjenjivost u drugim područjima

U slučaju da dva ili više projekta postignu iste ocjene, oni koji će ostvariti najbolje ocjene u točki „inovativnost“, smatrat će se pobjednicima.

Nagrade

Nagrade će biti dodijeljene u sklopu konferencije Future City Summit 2015. koja će se održati u studenome u Zagrebu.
Svi gradovi pobjednici, osim certifikata, dobivaju i pravo jednogodišnjeg korištenja službenog logotipa ‘Pametniji grad 2015.’ za vlastite potrebe, poput promo materijala, te marketinških kampanja.