Dosad smo iz EU povukli 1,5 milijardi kuna

Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, Marko Filipović, zamjenik gradonačelnika Rijeke i Martina Šuper Štampar, ravnateljica LIRA-a /Ned Pavletić/PIXSELLL Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, Marko Filipović, zamjenik gradonačelnika Rijeke i Martina Šuper Štampar, ravnateljica LIRA-a /Ned Pavletić/PIXSELLL

Godinu 2020. dočekat će s novim investicijama, revitalizacijom objekta Benčić, uređenjem javnih površina na prostoru šećerane i skorom obnovom broda Galeb.

U suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Rijeka održana je Regionalna konferencija u Rijeci. Organizirane su u sklopu projekta Poslovni uzlet, a na njima su sumirana iskustva i dobre prakse regionalnih samouprava koji mogu služiti kao primjer drugima. "Grad Rijeka je posebna priča, prolazi transformaciju i razvija se industrija 4.0 te možemo reći da je predvodnik u čitavoj Hrvatskoj na području tehnologija, budućeg razvoja i ekonomije budućnosti", istaknuo je u uvodu Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista.

Uz to, grad Rijeka je u začetku projekta Poslovni uzlet prepoznao njegov potencijal i kako zahvaljujući njemu poticati razvoj vještina svojih poduzetnika. "Grad Rijeka uspješno povlači sredstva iz EU fondova, a prema istraživanju Udruge gradova objavljenom ovog ljeta, prvi smo grad ne samo po veličini sredstava nego i po broju provedenih projekata. Dosad smo povukli 1,5 milijardi kuna, što je vrijednost dva godišnja proračuna grada Rijeke. Bilježimo uspješnost i u soft projektima i projektima energetske učinkovitosti, a tu su i nove investicije za poticanje poduzetništva", kaže Marko Filipović, zamjenik gradonačelnika Rijeke. Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije ističe kako je županija pri vrhu po razvoju, no Hrvatska je neravnomjerno razvijena regionalno, pa je njihov cilj kao županije stvaranje uvjeta za rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

 

Šuper Štampar

Za projekt izgradnje Razvojnog centra cijene su otišle gore za 3 milijuna kuna pa nam je teško zatvoriti financijsku konstrukciju.

"Kao županija imamo najviše poduzetničkih zona, a subvencijama na kamate kredita i poticajima pomažemo naše male gospodarstvenike. Želimo iskoristi posebnosti svakog dijela županije i koristiti našu prirodnu baštinu u svrhu turizma. Ipak, voljeli bismo rasti i mimo turizma u kojem imamo značajan iskorak na području zdravstvenog turizma", ističe Komadina. Održana je i panel diskusija 'EU fondovi kao potpora regionalnom razvoju' na čijem je početku župan Komadina istaknuo kako surađuju s ostalim županijama poput Ličko-senjske i Istarske i kako je to daleko bolja opcija od ulaska u EU projekte sami.

Lučko i logističko čvorište
Martina Šuper Štampar, ravnateljica Razvojne agencije Ličko-senjske županije LIRA kazala je kako je županija povukla dosta sredstava, a najznačajniji je projekt razminiravanje poljoprivrednih zemljišta vrijedan 30 milijuna kuna. "Planiramo povući još sredstava za razminiranje dodatnih deset kilometara kvadratnih zemljišta. Mogućnosti suradnje su velike, mi ne surađujemo samo na projektima prometne infrastrukture, već trebamo surađivati i u drugim poljima, primjerice da uložimo dodatne napore za razvoj kontinentalnih dijelova obje županije", kaže Martina Šuper Štampar. Kako tvrdi Komadina, Primorsko-goranska županija je županija koja je lučko i logističko čvorište po tradiciji, a uz velika imaju i niz manjih brodogradilišta te fakultete koji tome uče i stvaraju kadrove.

"Imamo lijepih primjera iskoraka u farmaceutskoj industriji poput JGL. Naravno, tu je i turizam koji ima najveći udio, poljoprivreda i šumarstvo je također revitalizirano, imamo niz malih tvrtki po Gorskom kotaru i maksimalno koristimo prirodne resurse. Sve to pokazuje vitalnost u žilavost našeg gospodarstva. Ova situacija u brodogradnji velik je udarac na našu županiju, 32 posto zaposlenih je u brodogradnji, poremetit će se parametri ako nas zadesi loš scenarij. Propasti nećemo, ali će biti teško. Ako dođe i do stečaja Trećeg maja, to neće biti kraj nego novi početak za njih i vjerujem u to", kaže Komadina. Rijeka je dobila i titulu 'Europska prijestolnica kulture 2020. godine' i to unatoč velikoj konkurenciji prijavljenih hrvatskih gradova. Kako tvrdi Filipović, velik dio kulturnih događanja odvijat će se u Rijeci i pozicionirati ih na europskoj mapi.

 

Komadina

Ova situacija u brodogradnji velik je udarac za županiju, ali ako i dođe do stečaja 3. maja, to neće biti kraj nego novi početak za njih.

"Tu 2020. godinu ćemo dočekati s novim investicijama, revitalizacijom objekta Benčić, uređenjem javnih površina i radovima na prostoru šećerane i skorom obnova broda Galeb. To su ogromni infrastrukturni zahvati i vjerujem da će oni doprinijeti i razviju turizma, a ne samo kulture. Veseli nas i najava novih investicija poput nadogradnje hotela Park i Neboder pa ćemo se i s brojem noćenja približiti mnogim značajnijim destinacija koji prakticiraj turizam kroz cijelu godinu", kaže Filipović.

Ističe kako su za svaki su razvoj potrebna ulaganja, a oni koriste maksimum od EU jer je ona prepoznala značaj gradova. "Imamo niz prijavljenih projekata revitalizacije objekata, tu su projekti grada Kastva i Opatije u kojima se čak do 85 posto sredstava osigurava iz EU. U sljedećoj financijskoj perspektivi ćemo morati učiniti puno više jer će se veći dio toga prelijevati na gradove i općine i morat ćemo na državnom nivou regulirati dio sredstava za jedinice lokalne samouprave za projekte", poručuje Filipović

Važnost ljudskog kapitala
Komadina ističe kako soft projekti pomažu razvoju županije te kako su ljudski i financijski kapital su ključni ra razvoj na regionalnim nivou.

"Mi smo obrazovali ljude za to, a neke županije, općine i gradovi zapinju upravo zbog tog kapitala. Uz to, važna je i prekogranična suradnja, imamo niz projekata sa susjednim državama", objašnjava Komadina.Martina Šuper Štampar napominje kako je glavni problem njihove županije sufinanciranje te navodi kako je njihova razvojna agencija pripremila pet projekata vrijednosti 20 milijuna kuna za energetsku obnovu, no bez fonda za sufinanciranje to je nemoguće izvesti i time postaju upitno prijavljivanje na nove projekte.

 

Filipović

Imamo niz prijavljenih projekata revitalizacije objekata, a tu su i projekti grada Kastva i Opatije u kojima se do 85% sredstava osigurava iz EU.

"Problem je i s cijenama na tržištu izvođenja radova, primjerice za naš projekt izgradnje Razvojnog centra koji je sad u provedbi cijene su otišle gore za tri milijuna kuna zbog čega nam je teško zatvoriti financijsku konstrukciju. To su nepredviđeni troškovi, a ako se ne zatvore, cijeli projekt pada u vodu, a vrijedan je 19 milijuna kuna i ključan za poduzetnike naše županije", požalila se Martina Šuper Štampar. Rijeka ima titulu pametnog grada, a do 2027. dodatno se usmjeravaju u tom smjeru što je, kako ističe Filipović, poticaj da kroz soft projekte kojima educiraju građane i zaposlenike te potiču partnerstva. "Uvijek treba gledati 'out of box' i okrenuti se i dugim regionalnim inicijativama, a i dijelu kapitala koji ne dolazi samo iz EU", zaključuje Filipović.  

Najpametniji smo grad u državi i po tome želimo postati prepoznati kao regija

Druga panel diskusija 'Poticanje uspješnih realizacija razvojnih projekata' prikazala je uspješne primjere i projekte iz realnog sektora. STEP RI znanstveno-tehnologijski park osnovan je prije deset godina s idejom pomaganja znanstvenicima u komercijalizaciji inovacija. "Danas radimo sa svim poduzetnicima, znanstvenicima, tehnološkim tvrtkama, budućim poduzetnicima i pokrivamo široko područje. Stvorili smo interne kapacitete i imamo tim ljudi koji pružaju podršku MSP sektoru i pomažemo njihov razvoj. Imamo i inkubator i programe, a veći dio naših aktivnosti je financiran iz EU projekata pa je za polaznike besplatan", kaže Jana Blažević Marčelja, zamjenica direktora i voditeljica edukacijskog centra u STEP RI. Još jedan primjer iz realnog sektora je Alius grupa koja se bavi proizvodnjom sustava za lakše funkcioniranje u farmaceutskoj industriji. "Težili smo inovativnosti s kojom ćemo se plasirati na tržište u EU. Imamo niz farmaceutskih kuća koje koriste naše usluge", pohvalio se Predrag Krndija, direktor Alius grupe. Budući da je izmijenjena regulativa u kontekstu novog regionalnog razvoja osnovana je Regionalna razvojne agencije Primorsko-goranske županije. "Naš cilj je bio ići šire od zakonskog okvira pa nismo samo na raspolaganju samoupravi, nego smo odlučili pomoći svim institucijama u koncipiranju regionalnih klastera. Grad Rijeka je najpametniji grad u državi i preuzeli smo ulogu da prepoznajemo manje sredine s tim pametnim karakteristikama i da postanemo po tome poznati kao regija", kaže Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije.Ernest Cukrov, direktor Riječke razvojne agencije Porin ističe kako su institucija koja pruža i mentorstvo, daje prostori potpomaže razvoj projekata. "Mi skraćujemo postupak od problema do rješenja i nudimo brzo i lako primjenjiva rješenja", poručuje Cukrov. Jana Blažević Marčelja pojašnjava kako iz iskustva znaju da su za poduzetnike EU fondovi odličan izvor financiranja ako se poštuju rokovi. "U pet godina više od 800 korisnika je koristilo naše usluge, a vratili smo i početnu investiciju i to trostruko unutar tih pet godina", pojašnjava Blažević Marčelja. Ipak i problemi postoje, a glavni je i dalje kako zadržati ljudske resurse i kako im omogućiti da razvijaju nove vještine i stječu znanja. "Centar kompetencija za pametne gradove i dalje čeka uzlet, i to već dvije godine. Govorimo o projektu koji je vrijedan više od 100 milijuna eura, no čini se kao da taj razvoj netko priječi. Uz to, imat ćemo i ozbiljnih problema s ljudskim resursima i to ne samo za naše tvrtke, nego i za investitore koji neće moći naći radnu snagu. Trebamo odrediti za koje profesije želimo da grade našu budućnost. Moramo se fokusirati na vlastitu pamet, i od mikro stvarati male tvrtke", poručuje Kružić. "Već 29 godina slušam kako ćemo prilagoditi kurikulume tržištu rada, a nikako da dođemo do toga. Mi smo sami sebi najveći neprijatelj", zaključuje Cukrov.

Niže kamatne stope i potpore za ulaganja

Vesna Bartolović Stančić iz HBOR-a održala je edukaciju 'Kreditni programi i mjere za povećanje investicijske aktivnosti' na kojoj je naglasila kako su neke mjere nastavljene do kraja godine, primjerice sniženje kamatnih stopa za 1 postotni bod za nove investicije u prerađivačkoj industriji, poljoprivredi i ribarstvu, turizmu, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti. "U suradnji s EIB-om, uvedena je Mjera sniženja kamatne stope za 0,2% za MSP koji zapošljavaju mlade do 30 godina koja traje do iskorištenja sredstava. Smanjene su kamatne stope u Programu Gospodarstvo i Nova proizvodnja s 4% na 3% i produljeno je provođenje programa Žene poduzetnice do kraja godine", objašnjava Vesna Bartolović Stančić. Goran Zečić iz CORE Consulting na radionici je predstavio mjere ruralnog razvoja i postupak prijave na natječaj. Kako je objasnio prisutnima, natječaj za razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava uz visinu potpore 15.000 eura otvoren je do 13. prosinca te da se na njega može prijaviti otprilike 2500 korisnika.

Komentari (1)
  • mance
    mance 8:39 20.10.2018.

    Nije vazno koliko se povuklo nego u sto se i kako utrosilo. Sama cinjenica da su sredstva iz EU ne znaci da se ne treba preispitati za sto se trosi jer i RH participira u proracunu EU

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!