Pogodio ga je pad prihoda od 13 posto, a vrijednost dionica stropoštala se za čak 30 posto u odnosu na najbolji "score" dosegnut prije točno 12 mjeseci no, to ga nije srušilo s vrha ljestvice najmoćniji brendova današnjice. Na popisu najvrednijih, Apple je i dalje nadmoćan, čak 87% bolje rangiran od glavnog rivala Googlea. S vrijednošću brenda procijenjenu na 154,1 milijardu dolara, kompanija koju je osnovao pokojni vizionar Steve Jobs klasa je za sebe. Glavni je to zaključak Forbesova tima koji je krojio ljestvicu 100 najvrednijih brendova za ovu godinu. Međutim, mada je Apple nedostižni vladar ovog elitnog društva, titula zvijezde pripala je drugome.

Zuckerbergov Facebook, ta najveća i još najpopularnija društvena mreža na planetu, nezaustavljivo juriša prema samome vrhu. Riječ je o najbržerastućem brendu i to drugu godinu zaredom, vrijednost mu je u odnosu na lanjsku skočila za zavidnih 44 posto i s prihodima od 17,4 milijarde dolara danas "teži" 52,6 milijardi USD. Analitičare takav bum ne čudi, broj korisnika ove revolucionarne platforme vinuo se preko 1,65 milijardi, a prosječni korisnik na toj društvenoj mreži provede 50 minuta. Dnevno! "Facebook niže inovacije, kontinuirano dodaje nove mogućnosti korištenja i poboljšava funkcionalnost", komentirao je Forbesu kolumnist New York Timesa James Stewart uspjeh ove američke kompanije. No, naglašava, ono najvažnije leži u činjenici da su tvrtke diljem svijeta naučile koristiti Facebook u smislu poboljšanja vlastita poslovanja što je mnogima omogućilo i porast prihoda.

"Takva transformacija poslovanja je naprosto zapanjujuća", kaže ovaj ugledni američki novinar. Uz prva tri odličja, ispred Facebooka je zasad samo četvrta Coca-Cola. Vrijednost ovog slavnog brenda u godinu je dana porasla četiri posto na 58,5 milijardi dolara. Lijep učinak za kompaniju koja slavi 130. obljetnicu i prisjeća se zlatnih početaka kada je u Atlanti 8. svibnja 1886. godine John S. Pemberton pripravio napitak čiji je sastav i danas strogo čuvana tajna. The Coca-Cola Company najveći je proizvođač napitaka u globalnim mjerilima, ima 500 različitih vrsta robnih marki negaziranih i gaziranih napitaka. S pomoću najveće distribucijske mreže u svijetu potrošači u više od 200 država popiju oko 1,9 milijardi napitaka dnevno, poručuju iz zagrebačkog ureda ove mega kompanije koja danas zapošljava više od 700.000 ljudi diljem svijeta.

No vratimo se na zlatno odličje. Appleova dominacija nastavila se čak šestu godinu zaredom od kada je Forbes 2010. počeo objavljivati "TOP 100" ljestvicu. U čemu se krije njegova zasad nedostižna moć, objasnio je profesor marketinga i renomirani ekspert za brendiranje David Reibestin. "Brendovi na vrijednosti dobivaju na temelju percepcije potrošača. A s kompanijskog gledišta presudna je pozicija u kojoj će kupci biti spremni platiti višu cijenu za njihov proizvod i, uostalom, preferirati ga nauštrb konkurenata". A upravo na tom polju Apple "drma" globalnim tržištem. Da, istina je, prodaja iPohonea je usporila, i to osjetnije nego li se očekivalo, no ovaj je brend i dalje "krivac" za gotovo pola prodanih pametnih telefona na američkom tržištu uz još 75 milijuna mobitela na globalnoj razini, i to sam tijekom sezone blagdana. Osim toga, loše vijesti o padu prihoda vjerojatno će se razvodniti kada na tržište stupi nova uzdanica iPhone 7. A što je s viceprvakom?

Google je na ovogodišnjoj ljestvici srebrno odličje preoteo Microsoftu i znatno smanjio razliku između svoje vrijednosti (82,5 milijardi USD) i Appleove. "Teži" 26% više nego godinu ranije. Stvari su tu jasne. Google je, neosporno je, postao sinonim za internetske tražilice, a to mu, tumači profesor Reibstein, daje ultimativnu moć brendiranja. I tu svaka priča završava. Treba reći da Forbesovu ljestvicu ipak valja promatrati s dozom rezerve. Naime, kriteriju ovog izbora nalažu da se ocjenjuju samo brendovi s izrazitom prisutnošću na američkom tržištu, što je iz igre izbacilo gigante poput Alibabe ili, primjerice, Vodafona. Kad smo već kod kriterije, valja precizirati da se vrijednost brendova na Forbesovoj ljestvici procjenjivala na temelju podataka o trogodišnjoj zaradi, ali i postotka kojim taj novac pridonosi pojedinoj gospodarskoj grani.

Analiza aktualne ljestvice pokazuje da su na njoj kompanije iz 16 zemalja, a zastupljeno je ukupno 19 industrijskih grana. Amerika očekivano dominira, na popisu su 52 brenda s USA predznakom, Njemačka je zastupljena kroz 11, Japan kroz osam, a Francuska sa šest kompanija. Tehnološki brendovi su u prednosti, mada ne prevelikoj, na listi ih je 17, uključujući i prva tri mjesta. Financijaši su osvojili 13 pozicija predvođeni American Expressom na 24. mjestu. Automobilske marke matičnim su kompanijama osigurale 12 mjesta, dok je trgovačkim lancima i luksuznim brendovima pripalo osam. Prvak autoindustrije zasad još bez premca japanska je Toyota na šestoj poziciji uz rast vrijednosti brenda od 11 posto na 42,1 milijardu dolara.

Top 10 još je nedostižan njemačkom BMW-u koji je ove godine na 14. mjestu s vrijednošću procijenjenom na 28,8 milijardi američkih dolara. Najveći mu rival Mercedes šest je pozicija niže s 26 milijardi dolara, a 800 milijuna manje vrijedi Honda s 23. mjesta. Audi tu "debelo" gubi utrku s rivalima, s 14 milijardi dolara tek je na mjestu 36. Volkswagen je na 77. mjestu, a s obzirom na jednu od najvećih kompanijskih afera u posljednjem vrijeme čija je glavna "zvijezda", zapravo čudi da je vrijednost ovog brenda pala samo sedam posto na 7,6 milijardi dolara. No teško da je riječ o lošoj procjeni – upravo objavljeni podaci o prodaji automobila na europskom tržištu pokazuju da je ova marka i dalje dominantna.

Rezultati su u prvom ovogodišnjem kvartalu poskočili za 8,5 posto, VW je premašio brojku od 3,85 milijuna vozila. To je najbolji dokaz jačine brenda, komentiraju brojni analitičari.Kad su moćni europski brendovi u pitanju, H&M je s procijenjenih 15,9 milijardi na 33 mjestu, njegov najveći konkurent Zara 20 je mjesta niže, a švedska IKEA je na poziciji 46 koju je držala i prethodne godine. Neslavna titula najvećeg gubitnika ovogodišnje ljestvice pripala je IBM-u čiji minus iznosi 17 posto i s procijenjenih 41,4 milijarde dolara pao je na sedmo mjesto. To ni ne čudi kada se zna da je kompanija u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju imala najlošiji prihod u posljednjih 14 godina."Ljudima je teško definirati što IBM danas uopće jest", komentirao je za Forbes Reibstein.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju