Četvero predstavnika javnosti odazvalo se apelu Vijeća za elektroničke medije (VEM), koje je pozvalo zainteresirane da se uključe u javnu raspravu o nacrtu prijedloga Pravilnika o Upisniku pružatelja medijskih usluga, elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača audiovizualnog kao i radijskog programa.

VEM je uglavnom uvažio te prijedloge i izmijenio nekoliko odredbi Pravilnika. Svih četvero zainteresiranih – HT (izdavač T-portala), Udruga za nezavisnu medijsku kulturu (izdavač H-altera), Ministarstvo kulture i Nenad Bartolčić kritiziralo je prvi stavak članka 11. Pravilnika, iz kojeg je VEM potom izbacio tri odredbe, i to one po kojima “elektronička publikacija mora imati uredništvo koje čine najmanje dvije stalno zaposlene osobe na neodređeno vrijeme”, potom da “najmanje 40 posto od ukupnog broja tekstova i sadržaja koje je pružatelj elektroničke publikacije objavio tijekom sedam dana moraju biti vlastiti sadržaji”, te da “svi sadržaji moraju biti potpisani, a uz prenesene mora biti naveden izvor i autor”.

Ni startupovi nemaju zaposlene

Najviše kritika na obvezu zapošljavanja dvoje ljudi imao je izdavač H-altera. koji smatra da je ta odredba prerestriktivna. “Iz prakse je poznato da se neprofitni mediji financiraju putem donacija koje su najčešće jednogodišnje i da prihodi jako variraju iz godine u godinu, pa je zato nerealno očekivati da se radnici u njima zapošljavaju u stalnom radnom odnosu. Nadalje, urednik je u njima najčešće u mandatnom odnosu na određeni rok i zato je nemoguće da urednik bude u stalnom radnom odnosu. Takva odredba ne uvažava činjenicu da gotovo niti jedan start-up projekt ne može na početku svojega rada zaposliti dvoje radnika. Prema rješenju koje se nudi ovim Pravilnikom, takav projekt ne bi mogao biti registriran kod Agencije za elektroničke medije (AEM), a upis u taj registar bit će pretpostavka za pristupanju natječajima”, napominju izdavači H- altera. 

I Ministarstvo kulture navodi kako “odredba o najmanje dvije stalno zaposlene osobe može biti nesavladivom zaprekom za upis  manjihi novopokrenutih e-publikacija. Zakon o medijima ne pravi razliku između novinarskog zaposlenja na temelju ugovora o radu i obavljanja novinarske djelatnosti kao samostalnog zanimanja. Nekoliko novinara može pokrenuti elektroničku publikaciju koja će udovoljavati svim drugim standardima, ali ju ne bi mogli upisati niti eventualno aplicirati za neke izvore financiranja”, napominju u Ministarstvu.

Iz Pravilnika je izbrisana i točka po kojoj “najmanje 40 posto od ukupnog broja tekstova i sadržaja koje je pružatelj elektroničke publikacije objavio moraju biti vlastiti sadržaji”. Ministarstvo kulture odredbu smatramo nepreciznom jer nije jasno što se smatra “vlastitim sadržajem”.

Hrvatski telekom pak smatra kako bi neke od dodatnih obveza Pravilnika zakomplicirale uređivanje. Kao primjer navode točku po kojoj svi tekstovi i sadržaji moraju biti potpisani, a uz prenesene sadržaje mora biti naveden izvor i autor, te svaki audiovizualni sadržaj mora biti potpisan punim imenom autora.

Novinarski standard

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

“Takva obveza u velikom broju slučajeva nije primjenjiva, a ponekad je i protivna interesu autora. Naime, ustaljeni je novinarski standard da se uz kratke informacije i agencijske vijesti ne navodi ime autora. Nadalje, često sam autor smatra da u tekstu nema dovoljno autorstva da bi ga potpisao, ukoliko je npr. uz agencijsku informaciju prikupio i dodatan podatak, a bez daljnje značajne obrade”, napominju u HT-u.

Razlog

Pravilnik važan korisnicima Fonda za pluralizam medija

Pravilnik o Upisniku pružatelja medijskih usluga, elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača AV i radijskog programa jedan je od preduvjeta za otvaranje sredstava Fonda za pluralizam neprofitnim internet portalima. Paket propisa nužnih za primjenu nove verzije Zakona o elektroničkim medijima trebao je biti donesen u rujnu, a kasni jer je javna rasprava o pravilniku za dodjelu radijskih i TV koncesija zaključena tek 10. listopada.