Zastave pogodnosti draže od nacionalnih

Njemački brodari gotovo tri četvrtine nosivosti svojih brodova registriraju vani, grčki 70%, danski dvije trećine, japanski 48%...

Po broju brodova većih od 100 bruto tona i po njihovoj ukupnoj nosivosti Japan je na prvome mjestu. Njegovi su brodari vlasnici 6881 broda ukupne nosivosti 221,4 milijuna tona (10% više nego godinu prije), što znači da je prosječna nosivost broda 32.000 tona. Grčka je na drugome mjestu sa 4079 brodova ukupne nosivosti 204,4 milijuna tona (6% više nego godinu prije), prosječne 50.000 tona. Na trećem je mjestu Njemačka sa 4884 broda ukupne nosivosti 135,2 milijuna tona (10% više nego godinu prije), prosječne po brodu 28.000 tona.

Model za jeftiniju posadu
Slijede: Kina (5180 brodova, ukupne nosivosti 132 milijuna tona, 15% više nego godinu prije, prosječne po brodu 25.000 tona), Norveška (3490 brodova, nosivosti 69,1 mil. tona, 2% više, prosječne nosivosti 20.000 tona), Hong Kong (1815 brodova, nosivosti 61,7 mil. tona, 9% više, prosječne nosivosti 34.000 tona), SAD (9452 broda, nosivosti 61 mil. tona, 7% više, prosječne nosivosti 6500 tona), Južna Koreja (2785 brodova, nosivosti 55,7 milijuna tona, 6% više, prosječne nosivosti 20.000 tona) i Singapur (4911 brodova, nosivosti 41,9 mil. tona, 4% više, prosječne nosivosti 8500 tona). Na desetome je mjestu Tajvan sa 1055 brodova, nosivosti 39,7 mil. tona, 15% više nego, prosječne nosivosti 38,000 tona. Slijede Danska (1753 broda), Velika Britanija (2415 brodova), Italija (2622 broda), Turska (2099 brodova), Rusija (4757 brodova)), Indija (1463), Švicarska (436), Malezija (2115) i Izrael (297). Na dvadesetom je mjestu Indonezija (4680 brodova, nosivosti 18,2 mil. tona), pa Bahamski otoci (309 brodova, nosivosti 16,6 mil. tona), Brazil (744 broda, ukupne nosivosti 15,8 mil. tona), Iran (568 brodova, nosivosti 15,5 mil. tona), Belgija (538 brodova, nosivosti 14,1 milijuna tona), Nizozemska (2823 broda, ukupne nosivosti 14 milijuna tona)… Da bi uštedjeli u poslovanju, mnogi brodari registriraju brodove (većinom one prekooceanske na kojima uglavnom plovi strana posada) u drugim državama, to jest u onima čija zakonodavstva štite njihov interes. Vijoreći zastave tih država brodari mogu ukrcavati jeftiniju posadu i ne podliježu zakonima države iz koje dolaze. Njemački brodari, primjerice, gotovo tri četvrtine nosivosti svojih brodova registriraju vani, grčki 70 posto, danski dvije trećine, japanski 48 posto…Neke države dopuštaju ukrcaj stranih zapovjednika i posade i na brodove koji vijore njihovu zastavu (Norveška, V. Britanija, itd.), ali sve je u funkciji zaštite brodara i njihovih interesa. Zbog toga među prvih 12 pomorskih država veći postotak porasta nosivosti nacionalne zastave od postotka porasta ukupne nosivosti bilježe samo Japan, Hong Kong i Singapur.

Liberijska zastava druga
Najinteresantnija je zastava brodarima ona panamska, koju vijore 9332 broda ukupne nosivosti 331,5 milijuna tona, što je 7% više nego godinu ranije, a prosječna nosivost po brodu iznosi oko 36.000 tona. Na drugom je mjestu liberijska zastava sa 3595 brodova ukupne nosivosti 185,9 milijuna tona (13% više nego godinu ranije), prosječne nosivosti 52.000 tona. Na trećem su mjestu Maršalovi otoci (2327 brodova, ukupne nosivosti 117,8 milijuna tona, 18% više nego godinu ranije, prosječne nosivosti 51.000 tona). Slijede: Hong Kong (1925 brodova, nosivosti 107,5 mil. tona, 20% više, prosječne nosivosti 56.000 tona), Singapur (4910 brodova, nosivosti 81,2 mil. tona, 15% više, prosječne nosivosti 17.000 tona), Grčka (1462 broda, nosivosti 72,5 mil. tona, 2% više, prosječne nosivosti 50.000 tona), Bahamski otoci (1555 brodova, nosivosti 72,4 mil. tona, 2% više, prosječne nosivosti 47.000 tona), Malta (1939 broda, nosivosti 69 milijuna tona, 14% više, prosječne nosivosti 36.000 tona) i Kina (3496 brodova, nosivosti 60,1 mil. tona, 13% više, prosječne nosivosti 17.000 tona).

Sigurna utočišta
Na desetome je mjestu Cipar (1151 brod, nosivosti 33,7 mil. tona, 2% više, prosječne nosivosti 29.000 tona). Slijede: Japan (3589 brodova, nosivosti 23,5 mil. tona, 16% više, prosječne nosivosti 6500 tona), Italija (2247 broda, nosivosti 22,2 milijuna tona, 12% više, prosječne nosivosti 9900 tona), SAD (11.380 brodova, nosivosti 21,7 mil. tona, 5% više, prosječne nosivosti 1900 tona), Isle of Man (491 brod, nosivosti 21 mil. tona, 14% više, prosječne nosivosti 43.000 tona), Južna Koreja (2014 brodova, nosivosti 20,2 mil. tona, 7% manje nego godinu ranije, prosječne nosivosti 10.000 tona), Velika Britanija (2646 brodova, nosivosti 19,9 mil. tona, 2% više, prosječne nosivosti 7500 tona), Njemačka (1291 brod, nosivosti 18,3 mil. tona, 5% više, prosječne nosivosti 14.000 tona), Norveška (586 brodova, nosivosti 18,2 mil. tona, 2% manje, prosječne nosivosti 31.000 tona) i Indija (1296 brodova, nosivosti 16,6 mil. tona, 10% više, prosječne nosivosti 13.000 tona).Indonezija je na 20. mjestu (4942 broda, nosivosti 16,4 mil. tona, 17% više, prosječne nosivosti 3300 tona), a slijede: Antigua i Barbuda (1335 brodova, nosivosti 14,4 milijuna tona, 4% više, prosječne nosivosti 11.000 tona), Danska (595 brodova, nosivosti 14,4 mil. tona, 1% manje, prosječne nosivosti 24.000 tona), Malezija (2094 brodova, nosivosti 13 mil. tona, 5% više, prosječne nosivosti 6200 tona), Bermuda (200 brodova, nosivosti 11,6 mil. tona, 1% više, prosječne nosivosti 58.000 tona), Turska (1249 brodova, ukupne nosivosti 9,2 milijuna tona, 3% više, prosječne nosivosti 7400 tona)…Prema tome, zastave pogodnosti, prije svega ona panamska, i dalje su brodarima sigurno utočište od svih političkih pokušaja stabiliziranja nacionalnih ekonomija.

Dr. sc. Ivica Tijardović, stručnjak za pomorstvo, autor je knjige ‘Practical Ship Stability’ i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!