Adair Turner

Adair Turner

Predsjednik je Instituta za nova ekonomska razmišljanja i bivši predsjednik Uprave nadležnog tijela za financijske usluge Ujedinjenog Kraljevstva

Pad cijena nafte i plina prijeti ulaganjima u zelenu tehnologiju

Kad bismo se posvetili postupnom ukidanju fosilnih goriva, više bismo potaknuli tehnologijske inovacije; ako se želje kupaca određuju društvenim metodama, čak ni najgrešniji potrošači dugoročno ne bi ništa izgubili.

Ova 2014. godina svakako se čini najtoplijom otkako se pamti ili je barem vrlo blizu.

Međunarodni sporazum o snažnim mjerama za ograničavanje globalnoga zatopljenja ne čini se odgovarajućim: netom završena konferencija o klimatskim promjenama u Limi ostvarila je nekakav napredak, ali bez većih pomaka. Međutim, daleko od diplomatskih krugova, tehnologijski napredak omogućuje nam da izgradimo niskougljična gospodarstva uz minimalan trošak i uz veliku korist za dobrobit ljudske vrste. Sunčeva energija koja dopire do površine Zemlje 5000 puta je veća od količine koja je ljudskoj vrsti potrebna. Dostupna nam je tehnologija za učinkovito i čisto pohranjivanje te energije. Štoviše, cijene fotovoltaičnih modula pale su za 80 posto od 2008. do danas, a najbolji komunalni solarni paketi danas proizvode struju za manje od 0,10 dolara po kilovat-satu. Optimisti tvrde da će sunčeva energija do kraja ovog desetljeća postati rentabilna bez subvencija, dok pesimisti predviđaju da se to neće dogoditi prije sredine 2020-ih. Pitanje je samo kad će se, a ne hoće li se to dogoditi. Iako su pomaci u tehnologiji pohrane energije manje izraženi, dovoljni su da se omogući zeleni promet. 

Golema ulaganja
Cijena litij-ionskih akumulatora pala je s oko 800 dolara po kilovatsatu 2009. na 600 dolara 2014., s tim da će do 2020. vjerojatno pasti na 300, a do kraja 2020-ih i na 150 dolara. Kad cijena jednom padne ispod 250 dolara, ukupni trošak kupnje i korištenja električnog automobila bit će manji od automobila s motorom s unutrašnjim izgaranjem (uz pretpostavku da će cijena goriva po galonu iznositi 3,50 dolara). Naravno, ne možemo ocrtati točan put napretka, no sigurna nam je budućnost neugljičnog prometa. Usto, gradovi će nam biti čišći, tiši i ugodniji za život. Nužan je i napredak na drugim tehnologijskim područjima. Za potrebe s visokim omjerom energije prema težini vjerojatno će biti potrebna vodikova ili biogoriva - osobito za zrakoplovstvo. Za izgradnju niskougljičnoga gospodarstva potrebna su golema ulaganja u energetske kapacitete i prijenos, energetski učinkovite zgrade, sustave masovnog prijevoza i električne mreže.

Prema Izvještaju o novom klimatskom gospodarstvu koji je UN objavio u rujnu procjenjuje se da će se u sljedećih 15 godina uložiti ukupno 14 bilijuna dolara. No nešto veći kapitalni trošak u odnosu na visokougljično gospodarstvo iznosit će 4 bilijuna, što se podudara s manje od trećine 1 posto globalnoga BDP-a u tom razdoblju. Usto, nećemo morati žrtvovati više od 1-4 posto globalnog BDP-a budućeg dohotka po glavi stanovnika. To znači da ćemo morati čekati do, recimo, prosinca 2051. kako bismo ostvarili razinu dohotka i napretka koju bismo inače ostvarili do siječnja iste godine. Stoga nam ne trebaju fosilna goriva kako bismo stvorili napredna gospodarstva. Da se pojavi neki izvanzemaljski lopov i usred noći nam ukrade dvije trećine zaliha ugljena, plina i nafte, ljudska bi vrsta i dalje uživala u kućanskim uređajima, proizvodima informacijske tehnologije i uslugama, grijanju, rasvjeti i mobilnosti koji definiraju moderni svijet.

Velike zalihe  
No takvih lopova nema i prokleti smo opasnim obiljem fosilnih goriva. Neki borci za zaštitu okoliša tvrde da ćemo ubrzo dosegnuti "vrhunac iskorištenja fosilnih goriva", zbog čega zelena energija nije samo bitna za klimatske uvjete već i za nastavak rasta. No nažalost, to nije tako. Ukupnih je zaliha plina i ugljena dovoljno za snabdjevanje trenutne potražnje za više od sto godina, a napredak tehnologije - na primjer, hidraulično frakiranje, koje je otkrilo energiju iz škriljevca - još povećava gospodarsku privlačnost tih rezervi. Proizvodnja nafte mogla bi dosegnuti svoj vrhunac u sljedećih nekoliko desetljeća, no gorivo se može sintetizirati iz plina ili ugljena. Pad cijena nafte, plina i ugljena u 2014. godini prijeti ulaganjima u zelenu energiju i potiče razmetnu potrošnju. Sportska vozila i monovolumeni - od kojih su najveći dugački pet metara i teže 2,6 tona - automobilski su sektor koji najbrže raste u SAD-u.

Korist takvih divova za ljude nije baš jasna ljudima poput mene, koji sam nedavno jednim takvim putovao od zračne luke do centra Manhattana. Prostor za noge nije veći, unutrašnjost nije viša, a sjedala nisu udobnija od limuzine srednje veličine. Okolo se vozika tona i pol nepotrebnog čelika. Najveća prijetnja uspješnoj niskougljičnoj budućnost nije manjak tehnologijskih rješenja, već razmetnost koju potiču niske cijene fosilnih goriva. Naravno, za one koji vjeruju u razuman gospodarski odabir razmetnosti nema. Ako ljudi žele voziti ogromne automobile, od njih moraju imati nekakve koristi, a ako je zbog prelaska na zelenu energiju njihov izbor neekonomski, ljudska će vrsta patiti. No gospodarska teorija utemeljena na iskustvu iz stvarnoga svijeta kaže nam da želje potrošača nisu ni dane ni apsolutne, već ih potiče moda grupnih normi, trendova i oglašavanja, a neka povećanja potrošnje ne donose povećanje i životnoga zadovoljstva. Svijet u kojem bi vozila od 2,5 tona bila zastrašujuće skupa za vožnju potrebe jednog putnika ne traži nikakvu žrtvu ljudske dobrobiti. 

Poziv na obustavu
Kad su rimokatolički biskupi početkom ovoga mjeseca pozvali na obustavu uporabe fosilnih goriva, njihova je intervencija naišla na osudu zbog toga što nije u doticaju s gospodarskom stvarnosti. Međutim, biskupska je ekonomija besprijekorna. Kad bismo se posvetili postupnom ukidanju fosilnih goriva, više bismo potaknuli tehnologijske inovacije; ako se želje kupaca određuju društvenim metodama, čak ni najgrešniji potrošači dugoročno ne bi ništa izgubili. Nažalost, biskupi imaju manje utjecaja na božanska djela nego na gospodarstvo: koje je god božanstvo Zemlju obdarilo fosilnim gorivima očito ih nije spremno vratiti k sebi. Možda bismo se za ove praznike trebali moliti za čudo. Druga je mogućnost da fosilna goriva zauvijek ostavimo ispod zemlje.  

© Project Syndicate, 2014.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!