Iako je direktor Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić najavio promjene u marketingu i promociji, uz rezultate već u idućoj godini, nedavno raspisan natječaj HTZ-a za udruženo oglašavanje u 2015. godini dobrim dijelom demantira Ivičićeve navode.

Ekipi HTZ-a kojom predsjeda ministar turizma Darko Lorencin, slučajno ili ne, potkralo se nekoliko ozbiljnih gafova u sastavljanju kriterija za udruženo oglašavanje, u kojem HTZ sudjeluje s oko 100 milijuna kuna. Rezultat je favoriziranje Istre te gotovo diskvalificiranje Zagreba, pri čemu je u raspodjeli gotovo polovice ukupnog iznosa za oglašavanje zadržan posve pogrešan koncept da dobiva onaj tko je u prethodnom razdoblju najbolje radio.  Naime, cilj udruženog oglašavanja, u kojem pola daje HTZ, a drugu polovicu lokalne turističke zajednice i turistička industrija, privlačenje je stranih organizatora putovanja, aktiviranje domaćih tvrtki i TZ-a, stvaranje novih programa, otvaranje novih zrakoplovnih linija…

Važan cilj koji se želi postići je i punjenje turističkih kreveta van sezone, kao i popularizacija destinacija kojima ide slabije. Stoga nije jasna raspodjela HTZ-a, kojem je u čak tri od šest modela glavni kriterij broj noćenja u 2013. godini. Kako se najveći broj noćenja ostvaruje u Istri, ta je županija kroz ta tri modela na raspolaganje dobila ukupno 11,6 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska za svoje oglašavanje može dobiti čak pet milijuna kuna manje, a Dubrovačko-neretvanska županija tek 3,2 milijuna kuna. Istra će samo za promociju smještaja (model I) imati 4,4 milijuna kuna. Iako se stalno ističu potencijali Ličko-senjske županije, njihovi će smještajni kapaciteti od HTZ-a za oglašavanje moći dobiti tek 446 tisuća kuna, deset puta manje od Istre koja svoje hotele već relativno dobro puni, čak i izvan sezone.

Kad su u pitanju programi oglašavanja posebnih programa destinacije, od zračnog prijevoza, zimskih programa do posebnih ponuda destinacije (model IV), Dubrovačko-neretvanska, Zadarska i Šibenska županija zajedno dobit će tek nešto malo više od same Istre kojoj samo po tom jednom modelu ide 4,6 milijuna kuna. Po kriteriju najvećeg broja noćenja u tri modela ulaže se čak 40 milijuna kuna, a više od četvrtine ide u Istru. Investitori koji su u posljednje vrijeme dosta uložili u hotele oko Zadra, Šibenika ali i Dubrovnika, ne mogu biti zadovoljni takvom računicom.  Zagreb je zbog nesretne kombinacije administrativne podjele po županijama i kriterija broja noćenja u posebnom problemu, i gotovo je diskvalificiran u podjeli HTZ-ova kolača.

Zagreb za oglašavanje svojih smještajnih kapaciteta – a tu se nalazi značajna baza kongresnih hotela, sve veći broj hostela, obiteljskog smještaja za sve popularnija city break potovanja – zbog činjenice da je izdvojen na razinu županije od HTZ-a može tražiti tek 341 tisuću kuna.Štoviše, Zagreb ne može sudjelovati u modelu oglašavanja kontinentalnog turizma (model V), za što HTZ planira izdvojiti 9 milijuna kuna. U oglašavanje destinacija na kontinentu, koje u drugim modelima mogu dobiti samo mrvice jer nemaju potreban broj noćenja, ulaže se manje nego u Istru u spomenuta tri modela temeljena na broju noćenja.

Istina, preostala su još 43 milijuna u još dva modela, za oglašavanje organiziranih programa putovanja u kojem turoperatori i agencije mogu povući skoro 25 milijuna kuna, te u modelu za nove programe i prometne linije vrijednom 18 milijuna kuna. No teško da će se organizatori putovanja tu osloniti na krstarenja Dunavom i adrenalinski odmor u Gorskom kotaru, kad će bolje napuniti autobus za Poreč. Ili agencije ni u Poreč ne bi dovele turiste kad im ne bismo platili?