Porast broja noćenja na upravo završenom zagrebačkom Adventu, točnije u prosincu, popratio je i adekvatan rast potrošnje kod ugostitelja, pokazuju podaci Porezne uprave o fiskalizaciji. 

Tako da, barem kad je prosinac u pitanju, nisu točne procjene ugostitelja da im je promet pao za 10 do 30 posto, a iako su brojem izdanih računa jedva u plusu u odnosu na godinu ranije, brojke govore da se ili promijenila struktura potrošnje, ili su se značajno povećale cijene hrane i pića na zagrebačkom Adventu. Naime, kako su nas izvijestili iz Porezne uprave, u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića u prosincu 2019. godine u gradu Zagrebu je izdano ukupno 9,62 milijuna fiskaliziranih računa, s ukupnim iznosom od 441 milijun kuna.

U prosincu 2018. izdano je, pak, ukupno 9,66 milijuna računa, tek oko pola posto više, no ukupan iznos računa je u odnosu na ovaj Advent bio manji za čak 30 milijuna, ukupno 410,7 milijuna kuna. Dakle, na gotovo isti broj računa ugostitelji su u prosincu 2019. utržili 7,2 posto više novca.

Predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak, koji nam je u srijedu rekao da je zagrebački Advent podbacio za bar 10 posto, ističe da se podaci Porezne uprave odnose na cijeli Zagreb. "Svi ugostitelji u Zagrebu su možda imali veći promet, ali ugostitelji na kućicama na Adventu bilježe pad prometa za 10-30 posto, kako tko, i mislim da Porezna uprava ima i te brojke", kaže Medak, 

Noćenja 7% više
Prema podacima sustava eVisitor koje je objavila Hrvatska turistička zajednica, za sedam posto porastao je i broj noćenja u Zagrebu u proteklom prosincu, čiji je turistički promet bio tek za 4 posto slabiji nego u kolovozu prošle godine.

Pritom je od ukupno 249 tisuća zagrebačkih noćenja u hotelima realizirano 149 tisuća noćenja, dok je privatni smještaj napravio 62 tisuće noćenja.  Zagreb je imao 132 tisuće dolazaka, odnosno 9 posto više nego u prosincu 2018. godine, a strukturu dolazaka saznat ćemo u ponedjeljak 13. siječnja, za kad nam je Turistička zajednica Grada Zagreba najavila objavu rezultata Adventa.     

Dubrovački pad
Grad Split imao je 5,5 posto više noćenja u ovom nego prošlom prosincu, ukupno 39,2 tisuće, od čega je tek 18,3 tisuće noćenja ostvareno u hotelima, a 14 tisuća u obiteljskom smještaju. U mjesecu prosincu 2019. u ovome drugom po veličini gradu u Hrvatskoj je porastao i broj fiskaliziranih računa kod ugostitelja, s 1,16 milijun na 1,22 milijun, a utržili su gotovo 46 milijuna kuna, 4,3 milijuna kuna više nego prosinca godinu ranije. 

I u Splitu je rast iznosa računa od gotovo 10 posto premašio rast broja računa od 5 posto, što se dogodilo i u Dubrovniku.  Naime, u prosincu 2019. godine u Dubrovniku su ugostitelji izdali 265 tisuća fiskaliziranih računa, što je za 8 tisuća manje nego prosinca 2018. godine, dok je promet veći za nešto više od 20 tisuća kuna i premašio je iznos od 15 milijuna kuna. Dubrovnik je ujedno jedini od ova tri grada kojem je u prosincu pao turistički promet, odnosno broj noćenja za dva posto, a od ukupno 47,5 tisuća noćenja, 33 tisuće noćenja napravili su hoteli.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost