Udruga "Slavonski domaći kulen-kulin" iz Bošnjaka nedaleko Županje, koja već osam godina radi na nacionalnoj i europskoj zaštiti slavonskog kulena, spremna je odustati od zaštite toga slavonskog suhomesnatog proizvoda kao izvornog proizvoda, ako EU i dalje bude osporavala da slavonski kulen mora biti proizveden od svinje koja je uzgojena u Slavoniji. "Smatramo kako kulen može imati etiketu izvornog slavonskog proizvoda samo ako je proizveden od svinje koja je uzgojena u Slavoniji i 'vuče' slavonsko porijeklo u tri koljena", kaže tajnik Udruge Andrija Matić napominjući kako im konzultanti iz EU-a tumače da moraju izbaciti tu odredbu nudeći zemljopisnu zaštitu sukladno kojoj je dovoljno da se kulen proizvodi u Slavoniji prema tradicionalnom receptu.

Udruga, međutim, ne želi pristati na zaštitu zemljopisnog podrijetla, što nudi EU, već traži da slavonski kulen dobije zaštitu izvornosti jer se, kako ističe Matić, u protivnom može dogoditi da slavonski kulen bude moguće proizvoditi i od svinja kupljenih "i u Kini", ta ga prodavati pod oznakom zaštićenog slavonskog proizvoda.

Matić podsjeća kako prema pravilima proizvodnje kulen mora težiti najmanje 900 grama, biti određenog izgleda, presjeka, mirisa i okusa. Fizikalna i kemijska svojstva određuju da kulen smije sadržavati 35 posto vode, udio masti ne smije biti veći od 25 posto, a udio proteina 22 posto. Za proizvodnju domaćeg kulena može se koristiti samo svinjetina koja se dobiva od svinja utovljenih u Slavoniji i to najmanje tri naraštaja unatrag moraju potjecati iz Slavonije od čistokrvnih ili križanih svinja.