Za tri tjedna trebala bi krenuti još jedna operacija otpisa dugova za koju ni nadležne institucije nisu sigurne koje će razmjere poprimiti. Kako piše Večernji list, država se obvezala da će bankama dati poreznu olakšicu za svaku kunu duga koju izvan sudskog procesa otpišu dužnicima. Prema zakonu, otpis mogu očekivati samo oni dužnici koji su na dan 31. prosinca 2015. godine svrstani u kategoriju loših klijenata jer su tri i više mjeseci neredovito otplaćivali mjesečne rate kredita. Takvih je na desetke tisuća, a kome će otpisati dugove, znaju samo banke.

Teoretski, u bubanj za otpis ući će oko 23 milijarde kuna (60-ak posto) loših kredita koji su pokriveni rezervacijama banaka. Koliko će ih izaći iz bubnja, znat će se tek na kraju 2017. godine! Nakon što su 2015. godine zbog konverzije poslovale s velikim gubicima, dobit banaka se u ovoj godini osjetno popravila i u prvih devet mjeseci dogurala do 5 milijardi kuna. Na osnovi visoke dobiti iz ove godine može se zaključiti da je i poslovni interes banaka da otpis bude što veći jer će slijedom otpisa i bankari uštedjeti na porezu.

Ove će godine država naplatiti oko 7,2 milijarde kuna poreza na dobit svih poduzetnika, od čega svaka deseta kuna dolazi iz bankarskog sektora. U odnosu na 2015. godinu, naplata poreza na dobit poboljšana je za jednu milijardu kuna, sa 6,2 na 7,2 milijarde. Ta milijarda kuna viška ne vidi se u proračunu za 2017. godinu, iz čega se može zaključiti kako Vlada i Ministarstvo financija vjeruju da će banke ići na maksimalan otpis duga kako bi potpuno anulirale svoje porezne obaveze prema državi. Državu bi ta operacija, s obzirom na visoku dobit banaka u ovoj godini, mogla stajati između 700 milijuna i milijardu kuna.