Uzrokuje li rast kredita gospodarski rast ili je obrnuto i kako ta veza funkcionira u gospodarskoj strukturi kakvu ima Hrvatska? Ako je suditi prema sudionicima konferencije "Krediti i gospodarski rast" u organizaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), u nas je ipak problem primarno na strani potražnje.
Novca za kredite ima više nego ikada, kamatne stope povijesno su niske, ali i dalje postoje ograničenja za rast kredita. U prvom redu to su visoka zaduženost kompanija te, kod malih i srednjih poduzeća, nedostatak kolaterala i kapitala, podsjetio je guverner Boris Vujčić. Neke od tih rizika i prepreka Vlada namjerava premostiti uz pomoć europskog novca, korištenjem financijskih instrumenata Kohezijske politike EU. Na taj način ove je godine u planu osigurati financiranje u iznosu 290 milijuna eura. Plan se tek treba detaljno iskomunicirati s Europskom komisijom, a uključuje uspostavu tzv. jamstvene sheme. Uz sredstva EU fondova te HBOR-a treća su komponenta komercijalne banke.
Drugim riječima, uz dio bespovratnih sredstava, Vlada računa na dio sredstava uz razvojnu kamatnu stopu (HBOR), dok se u komercijalnoj komponenti predviđa subvencioniranje dijela kamata kroz 25 milijuna eura sredstava koja su također dio spomenutog financijskog instrumenta Kohezijske politike Unije. Tu su i Hamag i Bicro čije su garancije opet poduprte europskim sredstvima. Uza sve, na cijeli se koncept naslanja i Europska investicijska banka, kroz svoju inicijativu usmjerenu na mala i srednja poduzeća. Na Vladi je da utvrdi procedure koje će cijelu priču učiniti protočnom, kaže Marić. O dijelu Vladina paketa vezanom uz kreditiranje podređenim dugom, odnosno mezanin financiranje, zasad se zna još manje detalja.
Današnje prepreke jačoj kreditnoj podršci dijelom su objašnjive činjenicom da smo, kako kaže Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a, u razdoblju prije krize "trošili" čak četiri postotna boda rasta kredita za jedan posto rasta BDP-a. Drugim riječima, kreditni potencijal trošen je ne baš učinkovito, a cijeli ekonomski sustav nam nije prilagođen razvoju poduzetništva i poput oronule kuće treba mu obnova, slikovito je opisao Prka. Kolega mu iz Zagrebačke banke Miljenko Živaljić ističe kako se rizici mogu pobijediti jedino zajedničkim djelovanjem države (strukturne reforme, efikasniji institucionalni i regulatorni okvir za restrukturiranje poduzeća i dugova) te tvrtki i financijskoga sektora.
Poput direktora HUB-a Zdenka Adrovića i prvog čovjeka Atlantic grupe Emila Tedeschija, i on podsjeća kako je posljednjih godina zanemareno financiranje putem tržišta kapitala, kako kroz obveznice tako i kroz vlasnički kapital, equity. Kad bi se u sektor poduzeća 'ulilo' tri milijarde kuna novoga kapitala, to bi moglo generirati investicije teške tri do pet posto BDP-a (između 10 i 15 mlrd.), istaknuo je Adrović. No, za Tedeschija je pitanje zatvorenosti tržištu kapitala samo jedan od primjera da ne baš mali dio problema u priči o rastu i financiranju leži i u nedovoljno kvalitetnom i kapacitiranom menadžmentu. A to, kaže, nije samo boljka državnog sektora.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Skupu je promaklo nešto drugo. Naime, Komisija EU je odustla od svoje namjere da Hrvatsku podvrgne programu korigiranja makroekonomskih neravnoteža. Sada je Hrvatska u poziciji vlasnika automobila koji želi veliki servis, a mehaničar mu kaže da se to ne isplati raditi jer auto već poodavno treba genaralku, a ne servis.
Drugim riječima, čeka se “bumerang obveznica” i priznanje da više nije u stanju servisirati vanjski dug. Nakon toga dolazi MMF koji će, nakon reformi statističke sllužbe da se odredi koliki je stvarni javni dug (tu će nastupiti iznenađenje u plavom)koliki dug Hrvatska jest u stanju servisirati. Ostatak će biti djelomično otpisan (haircuts) a onda će doći pomoć od EU i manjini dio od MMF-a. Glavni uvjet za pomoć će biti će biti ostvarivanje primarnog budžetskog suficita – ali ne od 1 ili 1,5 nego 3,5%. To znači (konačno!) masvne rezove u državnom i javnom sektoru.
Malo je smiješno govoriti o rastu dok se ne napravi ova “generalka” – o konkurentnosti hrvatskog gospodarstva da i ne govorimo!
Konferencija u organizaciji HUB u HUP te predstavnika izvršne vlast,bez predstavnika sudbene vlasti ne može ništa meritorno reći o rastu gospodarstva.
Upravo su sudionici ove konferencije otkrili kakao za rast gospodarstva nedostaju kolaterali, jamstvene sheme,alternativne financijske institucije,skromniji vlasnički pristup, relaksiraniji pristup poslovne elite ect. Međutim ta „otkrića“ bačena su u sekundarni plan i relativizirana „elitnim“ poslovnim provokatorom koji je više bio nagovor na poslovno elitni mazohizam nego na provokaciju-investiciju!
Za jasniju sliku mogućeg gospodarskog rasta mogu ekonomisti i političari pričati što hoće ali suci, advokati pravnici bi morali objasniti u kom su suodnosu gospodarska rast i slijedeća prava iz EU konvencije:
prava na pošteno (pravično, fair) suđenje:
pravo na pristup sudu (access to court);
pravo na procesnu ravnopravnost (equality of arms, “jednakost oružja”);
pravo na javno i kontradiktorno suđenje (public hearing);
pravo na saslušanje (fair hearing);
pravo na dokaz (right to proof);
pravo na sud ustanovljen zakonom (tribunal established by law);
pravo na nezavisnost i nepristranost u suđenju (impartiality and independence);
pravo na suđenje u razumnom roku (reasonable time);
pravo na učinkovitu ovrhu presuda (effective enforcement);
zabrana arbitrarnog postupanja (arbitrariness)
i pravo na pravnu sigurnost (legal certainty).
Tek sudska praksa uz financijaše,poslovnu elitu i političare ,može baciti potpuno svijetlo na problem gospodarskog rasta!!!!
Uključite se u raspravu