Hrvatske šume, tvrtka iz državnog portfelja u 2014. ostvarila je neto dobit od 113 milijuna kuna. Istodobno su poduzetnici kroz parafiskalni namet imenovan kao "općekorisne funkcije šuma" (OKFŠ) Šumama uplatili 173 milijuna kuna! Zapravo, ocijenili bi optimisti, gospodarski sektor mora biti zadovoljan jer, lani su Šumama za OKFŠ izdvojili tek 0,0265 posto od svojih bruto prihoda za razliku od prije 7-8 godina kada je taj postotak bio tri puta veći. Sredstva iz OKFŠ-a koriste se za pošumljavanje i razminiranje terena.

Zašto bi taj trošak podmirivali, pitaju poduzetnici koji nikada sa Šumama nisu niti će poslovno surađivati, a one gomilaju dobit? Vlada RH s premijerom Zoranom Milanovićem u proljeće ove godine najavila je da kreće u obračun s parafiskalnim nametima te će za 2016. smanjiti njih devet u ukupnom iznosu oko 300 milijuna kuna. Što je kap u oceanu s obzirom da je gospodarstvo kroz 161 parafiskalni namet u blagajnu države u 2014. uplatilo 5,4 milijarde kuna. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ovih dana anketira svoje članstvo, a interes je iznimno veliki pa je prvotni rok za odgovore pomaknut. HUP temeljem ocjena članstva namjerava izraditi podlogu za prve razgovore s budućom Vladom o rezanju nameta.

Vlasnik i direktor tvrtke Naše Klasje Zoran Šimunić smatra kako je u pitanju cijela paradigma, odnosno kakav stav država ima prema gospodarstvu, i dok se to ne riješi neće biti ni promjena na bolje. "Kod nas prevladava mišljenje kako je gospodarstvo krava muzara koju treba crpiti do kraja. Sve dok se ne shvati da je gospodarstvo karika broj jedan, a državna administracija mora biti učinkovit servis nema boljitka," kaže Šimunić. Stanje koje opisuje ilustrira svojim aktualnim problemom. Izvoz ugovoren za treća tržišta ne može realizirati jer tjednima čeka ažuriranje certifikata koje državna administracija nikako da odradi, ali uredno i skupo naplati svoj potpis na tom papiru.

Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika misli da je "lista od 161 parafiskalnog nameta Ministarstva financija samo vrh sante leda." "Jako zavodljivo u javnosti zvuči objava liste uz najavu političara da slijedi smanjivanje nameta. No, to je tek manji dio obveza koje poduzetnici plaćaju jer, mi uopće nismo definirali sva davanja. U kojem je statusu pristojba HRT-a? S obzirom na rigidni zakon 140 milijuna kuna iz prošle godine uskoro bi poduzetnike moglo stajati i 400 milijuna. Nadalje, prema onom kako je u zakonu obrazložen zdravstveni doprinos na plaće on je najveći parafiskalni namet, riječ je godišnje o 20 milijardi kuna," ističe Lovrić i navodi da su u toj kategoriji i naknade za bolovanja na teret poslodavaca. Međutim, upozorava, brojni represivni nameti za neke prekršaje značajno su opasniji i skuplji od onih s liste Ministarsva financija.

"Tu ne mislim na kriminalne radnje koje apsolutno treba sankcionirati, već na situacije kada inspektor zbog samo dva neispravna slova ili sličnog propusta odredi kaznu od milijun-dva kuna što tjera ljude u strah," iznosi Lovrić. Da su poduzetnici preopterećeni od redovitih državnih do cijelog popisa parafiskalnih nameta, slažu se i u HGK-a. Smatraju da je potrebno detaljno analizirati svaki od nameta i njihovu smislenost, ali i transparentnije prikazivati na što su utrošena ta sredstva. Hrvatska sa 20 posto ima najveći porez na dobit od zemalja u okruženju (Slovenija 17, Srbija 15, BiH 10, Crna Gora 9%), pa su poduzetnici lani u državni proračun uplatili 5,7 milijardi kuna, podsjećaju iz HGK-a te navode i previsoki PDV od 25 posto što Hrvatsku uz Mađarsku čini zemljom s najvišim PDV-om u EU.

"Svi nameti koje poduzetnici plaćaju nisu iznenađujući zna li se da 750.000 zaposlenih treba nahraniti 4,3 milijuna građana, namiriti državnu potrošnju, vraćati dugove prezadužene države… Zaposlenih je u realnom sektoru sve manje i donositelji odluka u jednom trenutku moraju prestati puniti državni proračun dižući namete jedinima koji privređuju," opominju iz Komore. Nerazumljivo je, navode dalje, da primjerice naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma plaćaju isključivo poduzetnici. "Razumijemo potrebu biološke obnove naših šuma, razminiranje, očuvanje genofoda, ali ne možemo se složiti da taj teret trebaju ponijeti isključivo poduzetnici," kažu u HGK-a.

Na udaru pak politike ove su godine bile dvije komore, HGK i HOK čija članarina poduzetnike/obrtnike u prosjeku godišnje stoji ni 600 kuna dok je javna televizija (HRT) i dalje nedodirljiva. Primjerice, hotel sa 130 soba godišnje HRT-u mora platiti 31.680 kuna, a onaj do 25 soba 6720 kuna, pa su poduzetnici lani ukupno HRT-u platili 140 milijuna kuna.  Dok su neki neporezni nameti u međuvremenu smanjivani pristojba za HRT je rasla. Tako je 2000. bilo 1.163.893 obveznika koji su uplatiili 598 milijuna kuna (mjesečna pristojba te godine uvećana je sa 45 na 50 kuna). U 2014. broj obveznika je 1.386.992, a uplaćena pristojba narasla je na 1,12 milijardi kuna.