Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu osjetno su pogoršana u travnju pod utjecajem vala pesimizma u maloprodajnom i građevinskom sektoru koji je nadjačao iznimno dobro raspoloženje među potrošačima, pokazalo je u ponedjeljak najnovije mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u travnju za 3,2 boda u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na na 112,2 boda.

Time je završeno dvomjesečno razdoblje pojačanog optimizma a vrijednost indeksa spustila se nadomak siječanjske razine, pokazuje izvješće EK.

Najviše su pogoršana očekivanja u maloprodajnom sektoru, iskazana u padu indeksa za 6,7 bodova, na 9,5 bodova.

Nakon što je u ožujku dosegnuo najvišu razinu otkada su Komisiji počeli pratiti podatke za Hrvatsku, snažno je pao i indeks koji mjeri raspoloženje u građevinskom sektoru, za 6,2 boda, na 15,1 bod.

Izrazito je splasnulo i raspoloženje u industriji, čiji je indeks pao za 5,9 bodova, na 5,8 bodova.

Osjetno su oslabila i očekivanja u uslužnom sektoru, iskazana u padu indeksa za 3,4 boda u odnosu na prethodni mjesec, na 22,5 bodova.

Svijetla točka bio je indeks koji mjeri raspoloženje potrošača, a u travnju je porastao za 2,8 bodova, dosegnuvši najvišu razinu otkada su u Komisiji počeli pratiti te pokazatelje, od minus 3,4 boda.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zamjetno pogoršanje u EU

Ekonomska je klima u mjesecu na izmaku pogoršana i na razini Europske unije, uz klizanje ESI-ja za 1,5 bodova u odnosu na prošli mjesec, na 103,7 bodova.

Najviše je pogoršano raspoloženje u industriji i među potrošačima, iskazano u padu indeksa za 2,3 boda.

Izrazitije pogoršanje pokazuje i pad indeksa koji mjeri očekivanja u građevinskom sektoru, za 1,2 boda.

Blaži su pesimizam iskazali potrošači i menadžeri u maloprodajnom sektoru, koji se očitovao u padu indeksa za 0,6 odnosno 0,4 boda.

Neznatno su poboljšana samo očekivanja u uslužnom sektoru, čiji je indeks porastao za 0,4 boda.

Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone izrazito su pogoršana očekivanja u poljskom gospodarstvu, uz pad ESI-ja za 3,7 bodova. Osjetno je pao i britanski ESI, za 1,5 bodova.

Industrija izvor pesimizma i u eurozoni

ESI za eurozonu također je zamjetno oslabio u travnju, za 1,5 bodova u odnosu na ožujak, kliznuvši na 104 boda.

Najviše je pritom oslabio indeks u industriji, za 2,5 bodova, a izrazitije su pogoršana i očekivanja u maloprodaji, iskazana u padu indeksa za 1,4 boda.

Blaži je pesimizam zabilježen u građevinskom sektoru i među potrošačima, čiji su indeksi pali za 0,8 odnosno 0,7 bodova, dok je raspoloženje u uslužnom sektoru bilo nepromijenjeno.

Odvojeno je izvješće EK pokazalo i pogoršanje poslovne klime u eurozoni, drugi mjesec zaredom, uz pad indeksa BCI u travnju za 0,12 bodova u odnosu na ožujak, na 0,42 boda.

Njegov pad priozlazi iz znatno lošijih ocjena menadžera o proizvodnji u proteklom razdoblju ali i pogoršanih očekivanja za predstojeće mjesece.

Donekle ohrabruje tek njihova bolja ocjena izvoznih narudžbi, primjećuju u Komisiji.