Broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u neprekinutom je silaznom nizu od ožujka, a do kraja srpnja pao je za 70-ak tisuća, na ukupno 258 tisuća. Kolovoz bi mogao još malo smanjiti tu brojku, no već u rujnu realno je očekivati uzlaznu putanju. Tada obično kreće vraćanje ‘sezonaca’ na burzu rada, s tim da se zbog produljenja trajanja turističke sezone po toj osnovi u rujnu očekuje manji val povratnika. Međutim, pritisci na pojačan priljev nezaposlenih uskoro će doći i zbog novih stečajnih pravila.

Izmjene stečajnog zakona, čiji je početak primjene prvotno bio predviđen za srpanj, na snagu stupaju za desetak dana, a jedna od važnijih novosti je reguliranje tzv. automatskih stečajeva. U slučajevima neprekinute blokade dulje od 120 dana stečajni će se postupci pokretati po sili zakona (u roku osam dana). Ako je suditi prema posljednjim dostupnim podacima Fine, za lipanj, nova stečajna pravila na burzu bi mogla gurnuti desetak tisuća osoba. Naime, nešto više od toga (10.139) trenutno ih se vodi kao zaposlene kod kandidata za ‘stečajnu metlu’.

Takvih je tvrtki trenutno nešto manje od 20 tisuća (19.646), s tim da gotovo tri četvrtine njih nema zaposlenih, 3790 ih ima jednog ili dva (ukupno oko 4500 zaposlenih), a s tri i više djelatnika je 765 poduzetnika s oko 5600 zaposlenih. Dospjele neizvršene osnove za plaćanje tih 10-ak tisuća tvrtki premašuju 19 milijardi kuna, a pripadajuće kamate iznose 7,7 milijardi.

Tri četvrtine duga odnosi se na tvrtke bez zaposlenih, kod kojih će se zbog manjka imovine stečajevi pokretati uglavnom po pravilima skraćenog postupka. Promatrano prema vrstama dospjelih neplaćenih obveza, manje od petine čine one prema proračunu i lokalnoj upravi, a ostatak su dugovanja dobavljačima.

Odgoda početka primjene zakonskih izmjena dala je dodatno vrijeme blokiranim tvrtkama da eventualno izbjegnu stečaj, no tek će se početkom iduće godine vidjeti koliko njih je to pošlo za rukom.